Objekat je, kao što se to može vidjeti, izgrađen kao mesdžid, molitveni prostor, a u njegovoj unutrašnjosti i tri karakteristična graditeljska elementa naglašene sakralnosti: mihrab, minber i mahfile, iz čega se nadalje da iščitati čemu i u koje svrhe je služio taj prostor
PotaknutI, kako navode, neutemeljenim reakcijama dijela domaće javnosti, Medžlis Islamske zajednice Mostar objavio je saopćenje u kojem argumentira stopostotno vlasništvo nad Sultan Selimovim mesdžidom, smještenim u neposrednoj blizini Staroga mosta.
Iz Medžlisa podsjećaju da je objekat građen kao mesdžid, molitveni prostor, što potvrđuju i tri ključna arhitektonska elementa u njegovoj unutrašnjosti: mihrab, minber i mahfila. Upravo ta obilježja svjedoče njegovoj osnovnoj, vjerskoj namjeni.
„Premda u dva prethodna državno-pravna uređenja Islamska zajednica nije bila u prilici koristiti ovaj objekat, shodno vlastitim normativnim aktima, on se u gruntovnim knjigama Mostara sve vrijeme vodio kao vlasništvo Islamske zajednice 1/1 i nikada nije mijenjao vlasnika. To je činjenica koja je i danas provjerljiva, a objekt je i dalje tako kategoriziran“, navodi se u saopćenju.
Medžlis podsjeća javnost na odredbe Zakona o stvarnim pravima FBiH, prema kojima je vlasništvo stvarno pravo koje vlasniku daje ovlaštenje da slobodno posjeduje, koristi i raspolaže svojom imovinom.
Posebno naglašavaju da podsjećanje članova Islamske zajednice na fetvu fetvai-emina, u vezi sa Sultan Selimovim mesdžidom, nije stavljanje šerijatskog iznad državnog prava: „To je tek podsjetnik na moralni kodeks ponašanja i djelovanja vjernika, ništa više. Tendenciozne interpretacije na društvenim mrežama, kojima se pokušava sugerirati suprotno, samo su pokušaji prikupljanja jeftinih političkih poena.“
Dodaju i da je stav Islamske zajednice o sekularnom, građanskom uređenju Bosne i Hercegovine konstanta, obavezujuća u radu i poslovanju svih njenih organa. Uprkos višedecenijskim naporima, podsjećaju da ugovor Islamske zajednice s državom još uvijek nije potpisan.
Sultan Selimov mesdžid izgrađen je 1520. godine, nešto ranije od Starog mosta. Tokom historije doživljavao je više građevinskih intervencija, a najstariji poznati izgled datira iz 1882. godine, kada je rekonstruisan.
Austrougarski arhitekti izradili su projekt s malom munarom, ali on nikada nije realiziran. Mesdžid je služio isključivo vjerskim potrebama, a u njemu je djelovala mostarska ulema. Spomenut je i u vakufnami Derviš-paše Bajezidagića.
Slabljenjem pozicije vakufskih institucija, tokom Kraljevine je prestao služiti svojoj svrsi, a u socijalističkom periodu namijenjena mu je neprimjerena uloga, protivno volji Islamske zajednice.
Tokom rata, mesdžid je uništen paljenjem i miniranjem, a slike oskrnavljenog mihraba iznad Neretve postale su simbol urbicida Mostara. Obnovljen je 2004. godine, zajedno sa Starim mostom.
Posljednjih dvadesetak godina prostor je bio izložen neadekvatnoj upotrebi od strane pojedinca, a kasnije i potpunoj uzurpaciji. „Svi pokušaji da se spor riješi na proceduralno normiran način nisu polučili rezultate, kao ni upravno-sudski sporovi pred nadležnim sudskim instancama“, ističu iz Medžlisa.
Zbog toga je fetvai-emin izdao fetvu kojom se nalaže da se mesdžid vrati svojoj osnovnoj namjeni. „U tim nastojanjima Medžlis Mostar očekivao je punu podršku gradske administracije i nadležnih policijskih i pravosudnih organa, ali je ona izostala“, naglašava se u saopćenju.
Medžlis Islamske zajednice Mostar naglašava da u slučaju Sultan Selimovog mesdžida nema nikakvog „slučaja“, već samo upravnog spora s neovlaštenim korisnikom. Kao dokaz vlasništva, uz saopćenje je priložen i zemljišno-knjižni izvadak iz 2005. godine.
Objekat, podsjećaju, ima izuzetnu historijsku i arhitektonsku vrijednost, te se očekuje da će uskoro ponovo biti priveden svojoj osnovnoj svrsi, mjestu molitve i okupljanja vjernika.
