Sveti mjesec takođe je povezan s naglim porastom potrošnje na hranu, poklone i razonodu


Sveti mjesec ramazan, deveti mjesec islamskog kalendara, prije svega je prepoznatljiv po postu koji većina muslimana praktikuje od zore do zalaska sunca — jedan je od pet stubova vjere. Srž mjeseca leži u duhovnosti i jačanju porodičnih i društvenih veza.

Osim religijskog aspekta, ramazan ima izraženu društvenu i ekonomsku dimenziju te ima određene sličnosti s Božićem. Tokom tog vremena ljudi provode više vremena s porodicom, domovi i ulice su ukrašeni, potrošnja na hranu i poklone naglo raste. Postoji čak i prevladavajući osjećaj nostalgije za prošlošću, uvjerenje da se danas manje ljudi okuplja za stolom, da duh nije snažan kao nekada te da je sve postalo previše komercijalizirano.

U Egiptu, zapravo, post nije ni jedan od najistaknutijih ramazanskih običaja. Ankete pokazuju da ljudi više cijene aspekte poput porodičnih i društvenih okupljanja organiziranih za tu priliku, posebno oko hrane, duhovnosti i religijske predanosti koju potiče, te atmosfere koja ga prati. Kao što se i očekuje, ti prioriteti utječu na njihove obrasce potrošnje, javlja dopisnik El Paisa iz te zemlje.

Istraživanje provedeno ove godine u Egiptu od strane agencije za istraživanje tržišta Ipsos pokazuje da 60% ljudi više štedi u mjesecima prije ramazana kako bi se pripremili za nadolazeći porast potrošnje, jer 75% kaže da mjesec obično donosi povećanu potrošnju, a čak 89% priznaje da koristi priliku za kupovinu. Mnogi ljudi, posebno mladi i oni s visokim i srednjim primanjima, također provode više vremena na otvorenom tokom ramazana.

Na šta troše svoj novac?

Tokom tog vremena egipatske porodice troše oko polovine svoje potrošnje na hranu i piće, a gotovo trećinu na prevoz i poklone, prema istraživanju iz 2024. koje je provela agencija TGM, još jedna agencija za istraživanje tržišta. Još jedan značajan aspekt ramazana je da se preostala četvrtina potrošnje raspoređuje na dobrotvorne svrhe, pri čemu više od polovine ljudi kaže da se više trude donirati.

Iako je to mjesec posta, konsultantska firma HLB procjenjuje da potrošnja hrane tokom ramazana čini 15% godišnje potrošnje na hranu. Tokom ovog mjeseca postoje dva glavna obroka: iftar, kojim se prekida post i sehur, prije zore. U Egiptu iftar za većinu ljudi započinje hurmama i grickalicama, a zatim se prelazi na raznovrsna glavna jela. Pet osnovnih namirnica, prema TGM-u, su punjeno povrće, knedle, piletina, pečeni makaroni i kunafa, vrsta peciva. Zanimljivo je da više ljudi priznaje da se deblja nego da gubi na težini.

Posljednjih godina radost ramazana u Egiptu pomračila je duboka ekonomska kriza u zemlji, koja prvenstveno pogađa nižu klasu i ostatke srednje klase. U februaru je inflacija dosegla gotovo 13%, ali taj je podatak čak bio razlog za slavlje jer je bio najniži u dvije godine i jer su se krajem 2023. očekivali vrhunci od gotovo 40%.

Kako bi ublažila udarac prije svetog mjeseca, vlada je otvorila desetke tržnica s pristupačnijim proizvodima i podigla minimalnu plaću u februaru, iako ona jedva prelazi 120 eura mjesečno, što u mnogim slučajevima nije ni ispunjeno.

Osim povećane potrošnje, ramazan je takođe povezan s nižom produktivnošću zbog posta i smanjenih radnih (i sati spavanja). HLB procjenjuje ovaj pad na između 35 i 50%. Međutim, percepcija Egipćana je drugačija, s velikom većinom koja vjeruje da njihova ukupna razina aktivnosti i produktivnost na poslu raste ili ostaje ista tokom mjeseca, možda zbog dodatnog napora koji to predstavlja.