Prema presudi, Dodiku je izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine te mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, računajući od dana pravosnažnosti presude. Iako je CIK BiH ranije odbio zahtjeve za oduzimanje njegovog mandata kao predsjednika SNSD-a, Sud BiH sada podsjeća da su izrečene mjere i njihove posljedice krivičnopravne sankcije koje se moraju evidentirati i provesti

Sud Bosne i Hercegovine uputio je dopis Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH kojim je, kako se navodi, pojasnio pravne posljedice pravosnažne presude Miloradu Dodiku u predmetu nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Sud u dopisu ističe da Dodik, u skladu s izrečenom kaznom i mjerama sigurnosti, ne može obavljati funkciju predsjednika Republike Srpske, ali ni predsjednika političke stranke.

Prema presudi, Dodiku je izrečena kazna zatvora u trajanju od jedne godine te mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, računajući od dana pravosnažnosti presude. Iako je CIK BiH ranije odbio zahtjeve za oduzimanje njegovog mandata kao predsjednika SNSD-a, Sud BiH sada podsjeća da su izrečene mjere i njihove posljedice krivičnopravne sankcije koje se moraju evidentirati i provesti.

U dopisu se CIK-u ukazuje da su mjere zabrane dio pravnih posljedica osude i da se one odnose na sve dužnosti u javnim i pravnim subjektima, uključujući političke organizacije.

Međutim, ostaje nejasno zašto je Sud BiH dopis uputio CIK-u, a ne Osnovnom sudu u Banjoj Luci, koji vodi registar političkih organizacija i u kojem je Dodik i dalje upisan kao predsjednik SNSD-a.

Apelaciono vijeće Suda BiH je nedavno odbilo žalbu zastupnika Nebojše Vukanovića na odluku CIK-a kojom je potvrđena kandidatura SNSD-a, uz obrazloženje da Dodik formalno ostaje upisan u sudski registar i da CIK nije nadležan za pitanje legalnosti njegovog položaja.

Sud BiH, u novom dopisu, poziva se na više zakonskih članova kako bi potkrijepio stav da „prestankom službene dužnosti“ obuhvata i prestanak obavljanja funkcije u pravnim licima, bez obzira na način finansiranja. Citirajući Zakon o političkim organizacijama RS-a, Sud podsjeća da su političke stranke pravna lica i da predsjednici tih organizacija predstavljaju i zastupaju svoje subjekte, čime spadaju u kategoriju „službenih lica“ prema Krivičnom zakonu BiH.

Uprkos tome, Sud nije eksplicitno naveo da Dodik mora biti razriješen s funkcije predsjednika SNSD-a, već traži od CIK-a da „provede pravne posljedice osude u skladu sa zakonom“. Na temelju tog dopisa, CIK BiH je održao sjednicu Kolegija, gdje je tijesnom većinom 4:3 odlučeno da se dopis Suda BiH proslijedi Osnovnom sudu u Banjoj Luci i nadležnom tužilaštvu, uz napomenu da se Sud BiH obavijesti o preduzetim koracima.

Ovim potezom, proces razjašnjenja statusa Milorada Dodika kao predsjednika SNSD-a dobija novu dimenziju. Dok Sud BiH insistira na primjeni pravnih posljedica presude, konačna odluka o eventualnom brisanju Dodika iz registra političkih subjekata i dalje je u nadležnosti banjalučkog suda.