Schmidt je javnosti predstavio ove mjere i putem videosnimka, ističući da se radi o tehničkim i pravnim rješenjima u okolnostima kada državne institucije nisu bile u mogućnosti da postignu konsenzus, prvenstveno zbog neusvajanja budžeta Bosne i Hercegovine za 2025. godinu

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt donio je niz odluka koje, kako je saopćeno iz njegovog ureda, imaju za cilj „zaštitu funkcionalnosti Bosne i Hercegovine“. Odluke se odnose na dva ključna pitanja: otplatu duga slovenskoj firmi Viaduct i osiguravanje sredstava za jačanje integriteta izbornog procesa uoči općih izbora 2026. godine.

Schmidt je javnosti predstavio ove mjere i putem videosnimka, ističući da se radi o tehničkim i pravnim rješenjima u okolnostima kada državne institucije nisu bile u mogućnosti da postignu konsenzus, prvenstveno zbog neusvajanja budžeta Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.

Jedna od ključnih tačaka Schmidtove odluke odnosi se na višegodišnji dug Republike Srpske prema slovenskoj građevinskoj firmi Viaduct, koji datira iz perioda nakon raskida ugovora za izgradnju autoputa. Raskid ugovora, kako je utvrđeno, bio je odgovornost entiteta RS, a dug je vremenom rastao, iako je Republika Srpska još 2017. godine, potpisom tadašnje premijerke Željke Cvijanović, priznala obavezu isplate.

Budući da RS uporno izbjegava da izmiri ovaj dug, Schmidt je odlučio da se 120 miliona KM, iz rezervi od akciza koje se nalaze na jedinstvenom računu, ali pripadaju Republici Srpskoj, iskoriste za podmirenje potraživanja Viaducta. Na ovaj način, kako je istaknuto, poštuje se princip da „onaj ko je napravio dug, treba i da ga plati“, a ujedno se sprečava prenošenje entitetskog duga na državni nivo.

Sredstva koja se koriste za ovu svrhu nisu budžetska sredstva RS-a namijenjena za penzije, plate ili druge javne potrebe, već se radi o dijelu rezervi za poravnanje prihoda od putarina. Schmidtovom odlukom se i eksplicitno sprječava korištenje drugih entitetskih sredstava za ovu namjenu.

Ujedno, kako bi se očuvala ravnoteža i princip jednakog tretmana, ekvivalentan iznos sredstava iz rezerve bit će stavljen na raspolaganje i Federaciji Bosne i Hercegovine.

Neplaćeni dug Viaductu rezultirao je ozbiljnim pravnim posljedicama koje su prijetile imovini i sredstvima ključnih državnih institucija, uključujući Centralnu banku BiH i Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (BHANSA). Schmidtova odluka eksplicitno zaustavlja mjere izvršenja protiv ovih institucija, sprječavajući zapljenu imovine i obezbjeđujući njihovu neometanu funkcionalnost.

Druga važna mjera odnosi se na unapređenje integriteta izbornog procesa. Kako bi se omogućila pravovremena nabavka moderne izborne tehnologije i priprema općih izbora 2026. godine, Schmidt je odlučio da se iz dobiti Centralne banke BiH izdvoje sredstva za potrebe Centralne izborne komisije.

Radi se o sredstvima koja su prvobitno trebala biti uključena u budžet BiH za 2025. godinu, ali zbog neusvajanja tog budžeta nisu bila operativna. Visoki predstavnik je svojom odlukom deblokirao ova sredstva, čime se omogućava njihova neposredna upotreba u svrhu unapređenja izbornog procesa, transparentnosti i tehnološke modernizacije.

Schmidt je naglasio da ove odluke ne predstavljaju zamjenu za državni budžet, čije usvajanje ostaje isključiva odgovornost institucija Bosne i Hercegovine. Međutim, istakao je da su ovakve mjere bile neophodne kako bi se riješili hitni problemi i spriječile štete po funkcionalnost države.

Poseban apel uputio je vlastima na svim nivoima da bez daljeg odlaganja usvoje budžet za 2025. godinu i time pokažu odgovornost i političku zrelost. „Odluke koje sam donio nisu zamjena za odgovornost izabranih predstavnika. Očekujem da urade svoj posao“, poručio je Schmidt.

Prema informacijama portala Klix.ba, u Schmidtovom paketu odluka prvobitno je bilo planirano i rješavanje finansiranja državnih kulturnih institucija, koje godinama trpe zbog nedostatka sistemskog pristupa i institucionalne podrške. Međutim, u posljednjem trenutku odlučeno je da ova mjera ne bude nametnuta u ovom krugu odluka.

Na kraju, visoki predstavnik je još jednom podsjetio da je funkcionalna, stabilna i prosperitetna Bosna i Hercegovina moguća samo ako domaći politički akteri pokažu spremnost da preuzmu odgovornost, rješavaju otvorena pitanja i poštuju principe zakonitosti, pravičnosti i odgovornosti za svoje postupke.