Prema pisanju lista The New York Times, vazdušni udari obuhvatili bi energetsku infrastrukturu te skladišta dronova i raketa, ali još uvijek nije jasno hoće li američki predsjednik Donald Trump dati konačno odobrenje
Vojske SAD-a i Izraela izradile su nove planove za ponovne napade na Iran nakon međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama, navodi The New York Times, pozivajući se na visoke američke zvaničnike i druge izvore. Planiranje dolazi u trenutku kada su oružane snage obje zemlje intenzivirale vojne vježbe u regiji kako bi uvježbale bombarderske misije, te dok je State Department naložio osoblju koje nije neophodno i njihovim porodicama da evakuiraju ambasadu u Saudijskoj Arabiji u očekivanju novih napada hutskih pobunjenika iz Jemena. Potezi se poklapaju i s pripremama za izbore u Izraelu, na kojima premijer Benjamin Netanyahu traži novi mandat.
Američki ministar odbrane Pete Hegseth tajno se ove sedmice sastao s Netanyahuom u vojnoj bazi u Izraelu kako bi razgovarali o novim napadima. Mete ovih bombardiranja obuhvatile bi nuklearna postrojenja, iransku energetsku infrastrukturu te skladišta raketa i dronova.
Financial Times je ranije objavio da je Netanyahu početkom mjeseca naredio svojoj vojsci da pripremi kampanju bombardiranja Irana, ali je u konačnici nije sproveo zbog odbijanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da obnovi neprijateljstva prije međuizbora u SAD-u, zakazanih za treći novembar. Izraelski premijer gotovo svakodnevno podgrijava ideju o predstojećem talasu vojnih udara na Islamsku Republiku.
Ideja koja stoji iza ovih potencijalnih napada zasniva se na procjeni da je iranska ekonomija toliko oslabljena da bi je još jedna runda bombardiranja u potpunosti urušila i primorala lidere Islamske Republike na ustupke koje su izbjegavali tokom osam mjeseci sukoba. Washington zastupa ovu tezu tokom čitavog rata, da će vojni i ekonomski pritisak kroz sankcije na kraju natjerati Teheran na predaju, iako za to do sada nije bilo nikakvih pokazatelja.
Umjesto toga, američki i izraelski napadi u uvodnim mjesecima sukoba, između februara i aprila, izazvali su skok cijena energenata i posljedičnu inflaciju širom svijeta, narušili sigurnost na Bliskom istoku, podstakli tenzije između Sjedinjenih Država i njihovih saveznika te drastično smanjili rezerve odbrambenih raketa u Pentagonu.
I dalje ostaje nejasno hoće li Donald Trump odobriti nastavak napada. Rat je izuzetno nepopularan u SAD-u i predstavlja glavni razlog za pad rejtinga šefa Bijele kuće, koji je potonuo na oko 34%, što je najniži nivo u njegovom mandatu. On je u nekoliko navrata stavio veto na mogućnost obnavljanja kampanje bombardovanja koja je završena u aprilu, uključujući i ovaj mjesec, kada su izraelska i američka vojska bile gotovo spremne za ponovni napad.
Iranski zvaničnici zaprijetili su da će, ukoliko njihova zemlja ponovo bude bombardirana kao u prvim mjesecima rata, uzvratiti sopstvenim napadima. I to ne samo protiv trgovačkih brodova u Hormuškom tjesnacu ili energetske infrastrukture u susjednim zemljama, kako su to činili proteklih mjeseci, već će ciljati i centre za obradu podataka te podmorske internet kablove.
Tokom proteklih nekoliko mjeseci, SAD su pojačale svoje vojno prisustvo u regiji Perzijskog zaljeva, gdje je nedavno stigao i treći nosač aviona u sklopu raspoređivanja koje bi trebalo biti okončano početkom novembra. Međutim, diplomatski kontakti su nastavljeni, uključujući i one održane između predstavnika dviju zemalja na marginama Generalne skupštine UN-a prošlog mjeseca.
Washington zahtijeva od Teherana da ponovo otvori strateški Hormuški tjesnac, kroz koji je prije sukoba prolazila petina svjetske nafte i gasa, a koji je Iran zatvorio nakon izbijanja rata. Takođe traži da se Islamska Republika trajno odrekne svog nuklearnog programa, što je režim ajatolaha do sada odbijao, tvrdeći da bi to pitanje trebalo biti predmet buduće faze pregovora.
Predstojeći izraelski izbori narednog utorka, sa svojim neizvjesnim ishodom, također nose znak pitanja nad budućnošću rata. Ukoliko Netanyahu izgubi, postaće samo tehnički premijer, što će mu otežati ponovno razbuktavanje sukoba. Pojedini analitičari, međutim, smatraju da bi premijer mogao pokušati iskoristiti perspektivu novog talasa napada kako bi izvršio pritisak na političke protivnike da formiraju vladu nacionalnog jedinstva tokom ratnog stanja, što bi mu omogućilo da ostane na vlasti, navodi Times.
Američke snage neće biti u potpunosti raspoređene na terenu u obimu koji Washington želi prije narednog mjeseca. Do tada će noći u regiji postati duže, što je pogodnost koju Pentagon preferira u slučaju pokretanja zračnih udara.
IZVOR: Bosna.hr, NYT, El Pais
