Alen Ružić, doktor medicinskih znanosti i dugogodišnji ravnatelj KBC-a Rijeka, u drugi krug izbora za župana Primorsko-goranske županije ulazi s jasnim programom temeljitim na stručnosti, dostupnosti zdravstvene i socijalne skrbi, te razvoju obrazovanja i kulture. Njegova biografija odražava rijetku kombinaciju visoke stručne kompetencije i osjećaja za zajednicu. No, ono što posebno ističe njegovu kandidaturu jeste dosljedna poruka o važnosti multikulturalnosti i uvažavanju svih građana – bez razlike. U razgovoru za Bosna.hr, Ružić posebno ističe doprinos bošnjačke zajednice kao duboko ukorijenjenog dijela identiteta Primorsko-goranske županije, te poziva na snažniju participaciju Bošnjaka u odlučivanju, projektima i institucionalnom životu. Njegova vizija temelji se na uzajamnom povjerenju, partnerstvu i istinskoj uključenosti svih nacionalnih manjina, a Bošnjake, kako sam kaže, vidi kao „najbolje susjede i pouzdane prijatelje za cijeli život“. Ružić nudi promjenu vlasti, ali kroz promjenu paradigme, u kojoj različitost postaje temelj zajedničkog napretka.

BOSNA: Više puta ste naglašavali važnost uključivosti i ravnopravnosti svih građana. Kako vidite doprinos nacionalnih manjina, konkretno bošnjačke zajednice, u razvoju županije? Kako ih mislite snažnije uključiti u dijalog i odlučivanje?

RUŽIĆ: Već sam spomenuo moj programski, ali i osobni stav vezan uz izniman značaj multikulturalnosti za naš kraj – Primorsko-goransku županiju. Bošnjačka zajednica svakako spada u ključne nacionalne manjine koje su svojim stoljetnim skladnim suživotom, svojim očuvanim vjerskim i drugim tradicijskim vrijednostima utkale u identitet našeg kraja. Bošnjačku zajednicu smatram neodvojivim dijelom suvremenog društva Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i svakog njenog kutka u kojem ona djeluje. Po mom osobnom iskustvu, u svim navedenim prostorima trajno svjedočim iznimnim dobrosusjedskim odnosima, snažnoj povezanosti u našu ukupnu zajednicu, te skladnom suživotu u kojem upravo Bošnjaci daju veliki doprinos nesebično darujući elemente svoje tradicije, kulture i povijesti u najširem spektru od gastronomije, preko drugih tradicijskih i vjerskih običaja, kulturnih utjecaja, pa do svakodnevnih druženja i pomaganja u zajednici. Ja osobno, ali i mnogi naši sugrađani, bez dvojbe žele upravo Bošnjake kao najbolje susjede i pouzdane prijatelje za cijeli život.

U upravljanju sustavom, programima i projektima koje Primorsko-goranska županija provodi, sadašnja participativnost nacionalnih manjina po mom je mišljenju formalna i nedovoljno artikulirana, te zahtijeva značajne promjene. Osobno imam načelni plan za njeno unapređenje, no prije njegove implementacije planiranim i želim pozvati predstavnike nacionalnih manjina, a među njima svakako posebno predstavnike Bošnjaka i zamoliti za njihove prijedloge o najboljim načinima kako ih uključiti u sustav odlučivanja tj. participacije i to u svim segmentima rada Županije koji su izravno ili posredno važni za unaprjeđenje života pripadnika bošnjačke zajednice. Uvjeren sam da je pokretanje promjena u participaciji Bošnjaka u radu tijela, inicijativa i projekata Primorsko-goranske županije na način da se uvaže njihova mišljenja jedini ispravan i najbolji jer će upravo predstavnici ove manjine imati najbolji uvid i najkvalitetnije prijedloge koje ću svakako uvažiti.

BOSNA: U Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji kultura ima snažno uporište. Kako planirate poduprijeti lokalne kulturne inicijative, uključujući one koje njeguju tradicije manjinskih zajednica?

RUŽIĆ: Primorsko-goranska županija je već po svojoj geografskoj određenosti, tradicijom i poviješću definirana različitošću kao jednom od najvećih njenih vrijednosti. Priobalje sa zelenim planinskim zaleđem iza sebe i Kvarnerom s otocima ispred – zeleno i plava oaza na jugozapadu Hrvatske, u blizini Istre, centralne Hrvatske i našeg glavnog grada Zagreba, Slovenije, Italije, Austrije. Sve to nedaleko i od drugih brojnih velikih europskih centara. Na svojoj bogatoj povijesnoj baštini, Primorsko-goranska županija je mjesto za daljnje razvijanje uključivosti, poticanje međureligijskog, međuetničkog i svakog drugog dijaloga. Očuvanje i daljnji razvoj ovih različitosti temelj su bogatstva koje valja čuvati kao i sve druge povijesne i nacionalne vrijednosti. Osim uspostavljanja izravnih veza s građanima, Primorsko-goranska županija treba pojačati i, profesionalizacijom poslova iz ove domene, učinkovito strukturirati koordinaciju aktivnosti i projekata gradova i općina u svom sastavu i kroz osnaživanje i njegovanje manjinskih zajednica.

Različitost je izvor bogatstva društva, u svakom smislu, a osobito duhovnom. Poštujući druge, ono nas uči poštivanju samih sebe. Svi smo mi građani iste zemlje, ali je iznimno važno da svi imaju priliku kako bi našli svoj izraz i tako doprinijeli zaista smislenoj arhitekturi jednog dobrog života za sve građane. Osobno sam odrastao s roditeljima koji su radili u velikim kolektivima – Tvornici papira i Tvornici Končar, pa od rođenja rastao u multikulturalnosti najuže sredine koja se isprepletala u sferama ne samo posla mojih roditelja, već i u privatnim obiteljskim trenucima. Tople veze multikulturalnosti desetljetnih prijateljstava gajimo ja osobno i moja obitelj tako i danas, pa ovo osobno iskustvo namjeravam njegovati i u svom profesionalnom radu župana kao osobni dodatak mojim jasnim programskim stavovima.

BOSNA: U svom programu naglašavate važnost ulaganja u obrazovanje i zdravstvo. Što konkretno planirate poduzeti da se poveća dostupnost tih usluga u manjim sredinama Primorsko-goranske županije?

RUŽIĆ: Puno je zapostavljenih područja u višedesetljetnoj inerciji. Gdje god pogledate, u bilo koje područje, potrebne su hitne mjere za podizanje standarda i bolje funkcioniranje ključnih servisa iz županijske ingerencije, a županijski sustav zdravstvene skrbi ogledni je primjer zanemarivanja, što se lomi na leđima žitelja Županije.

Polazište je činjenica da Primorsko-goranska županija kao osnivač upravlja s osam ustanova, a da je neposredna korist za stanovništvo županije od njih daleko ispod očekivane.

Neprihvatljivo materijalno stanje brojnih ispostava Doma zdravlja, kadrovski problemi za koje imamo konkretne prijedloge i rješenja koja sam osobno već nudio, rješenja za dostupnost usluga iz bazena primarne zaštite po modelu „zdravlje na kućnom pragu“ za sve dijelove županije, neprihvatljiv izostanak dostupnosti dežurnog stomatologa, pedijatra i liječnika opće prakse svakog dana od 20 do 8 sati, stotine rehabilitacijskih postelja u županijskim ustanovama, ali potpuna nemogućnost rane ili općenito rehabilitacije najtežih bolesnika, kao i niz drugih problema samo u zdravstvu očito je konkretna refleksija jasno iskazane želje naših građana za promjenama na razini Grada Rijeke i županije Primorsko-goranske na bolje.

Moj detaljno razrađen program koji zalazi u sve našim stanovnicima važne detalje jamči da će se u Primorsko-goransku županiju ulagati u dostupno i kvalitetno zdravstvo u svim, pa i ruralnim dijelovima županije, posebice u Gorskom kotaru i na otocima, a s ciljem osiguravanja jednakih uvjeta zdravstvene skrbi za sve građane.

BOSNA: Dolazite iz medicinske struke, s bogatim iskustvom u organizaciji zdravstvenog sustava. Kako biste kao župan doprinijeli boljoj skrbi za starije i ranjive skupine, osobito u multikulturalnim sredinama poput Rijeke i Gorskog kotara?

RUŽIĆ: Resori zdravstva i socijale, iako formalno često odvojeni na svim razinama, nužno su i usko funkcionalno povezani pa se na navedene mjere za kvalitetnije funkcioniranja zdravstvenog sustava nadovezuju one iz programa socijale. Kvaliteta življenja ostvaruje se kroz ukupan zbroj elemenata koje osmišljeno kreira i provodi jedna zajednica, pa je kroz sveobuhvatni programa rada u osnaživanju sustava sa svim ostalim aktivnostima za bolji život građana nužna sinkronizacija mjera u segmentu socijalnih aktivnosti.

Jedna od najvažnijih mjera kroz koju želimo svim osobama starijim od 65 godina s prebivalištem u našoj županiji pomoći, dati osjećaj osobne sigurnosti i osnažiti dostojanstvo pristupa je mjera po kojoj ćemo im pokrivati troškove dopunskog zdravstvenog osiguranja. Također ćemo, prema imovinskim kriterijima sudjelovati u pokrivanju doplata za lijekove s tzv. B-liste što smatramo značajnom socijalnom mjerom, kao i mjeru kojom ćemo isplaćivati posebne županijske dodatke financijske pomoći za sve ključne socijalno ugrožene skupine poput njegovatelja, roditelja njegovatelja, branitelja i drugih.

Zbog geografski iznimno specifične konfiguracije Primorsko-goranske županije, u području preklapanja pitanja iz zdravstvene i socijalne zaštite, osigurat ćemo punu nadoknadu opravdanih putnih troškova za ostvarivanje zdravstvene zaštite svim žiteljima naše županije u situacijama u kojima postoje administrativne ili druge zapreke pri njihovom ostvarivanju, sve dok se iste sustavno ne riješe.

Obzirom na postojeće stanje i nužnost hitnog djelovanja, u području socijalne skrbi pokrenut ćemo infrastrukturne projekte u najkraćem roku. Što se tiče domova za starije i nemoćne, u Gradu Rijeci 60 godina nisu izgrađeni novi kapaciteti, a u Županiji oko 30 godina. Mi ćemo sada krenuti u izgradnju novih objekata što jamče realni i dostupni resursi, dok ćemo postojeće objekte obnavljati i proširivati. Paralelno ćemo za posebne skupine, poput osoba s demencijom, osigurati adekvatnu skrb u specijaliziranim ustanovama. Naši stariji sugrađani zaslužuju intenzivniji sustav pomoći u zajednici, ali zaslužuju i dnevne boravke te druge društvene i kulturne sadržaje koji će im život učiniti zanimljivijim, boljim i kvalitetnijim.

U provedbu socijalnih mjera, posebno u onim dijelovima u kojima je to od iznimnog značaja za provedbu, a tiče se poboljšanja u zajednici, pozvat ćemo na uključivanje vjerske zajednice koje po mom mišljenju mogu uz naše financiranje u većini socijalnih programa biti ključni partner za optimalnu kvalitetu provedbe i puno zadovoljstvo naših korisnika.

Navedene mjere koje smo pomno planirali redom su provedive, a po implementiranju koje jamčim po stupanju na dužnost, naši će umirovljenici i drugi pojedinci slabijeg socijalnog statusa bez iznimke osjetiti brigu zajednice, pomak u kvaliteti života i uvjeren sam – dobiti bolji osjećaj osobne sigurnosti.

BOSNA: Mnogi zaziru od promjena, ali Vi ističete da su moguće i nužne. Što biste rekli građanima koji se još dvoume izaći na drugi krug izbora – zašto je sada pravi trenutak?

RUŽIĆ: U prvom krugu izbora, dvije trećine građana Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke svojim je slobodnim izborom poslalo jasnu poruku – želimo promjene. Promjene su dio procesa postojanja, razlika je samo u našem, osobnom odnosu prema njima, no, bez obzira, one se svejedno događaju. Tako je očito sada sazrjelo novo vrijeme za nove ideje, nove ljude koji znaju i umiju provesti te ideje i konkretne kvalitetne programe u praksi.

Mislim da nikako nije prirodno, a vidimo da nije ni dobro, pasivizirati biračko tijelo ne bi li se po sili inercije zadržao status quo. Demokratski procesi moraju poticati na preispitivanje sadašnjosti. To je odgovorno i zrelo, kako nam se ne bi događala slučajnost ili stihija. Rijeka kao najveće urbano središte Županije krenula je putem promjena, a da bi doista i došlo do promjene paradigme, do nove kvalitete življenja što ukupno nosi refleksiju na demografski rast – jedino realno je očekivati promjenu i na razini županijske vlasti u Primorsko-goranskoj županiji. Lice te promjene sam upravo ja. Zato je sada pravi trenutak, na ovim izborima, da građani izaberu promjenu. Trudim se upoznati sve stanovnike našeg kraja sa svim detaljima po sektorima sustavnih poboljšanja koja ću provesti i upućujem ih da se zaista dobro informiraju, jer profesionalne reference najbolji su argument i najuvjerljiviji dokaz zašto bi nekoga birali da ih predstavlja ukoliko žele bolji život za sebe i svoju djecu.  Da su dosadašnje politike imale volje, snage ili namjere, pa ako hoćete i ideju boljitka, imale su i gotovo 30 godina vremena da ih realiziraju, pa – moram to reći, njihova sadašnja pozivanja na prioritete i akcije samo su floskule koje više ne prolaze. Građani su prepoznali da je potrebna promjena. I da je ona – moguća.