Čitatelju bi se na prvu moglo učiniti kako je riječ o nekakvom suhoparnom povijesnom prikazu, no, naprotiv, “Regina” je živa, pulsirajuća saga o moći, ljubavi, gubitku i ustrajnosti. Kroz sudbinu kraljice Mare, približava nam se kompleksnost političkih odnosa toga vremena, borbu za opstanak i krhkost ljudske sreće suočene s nemilosrdnim vihorima povijesti

Roman “Regina” u središte svoga interesa stavlja život bosanske kraljice Mare Tomašević, koja ima značajnu simboličku važnost u narativu bosanske neovisnosti i osamsnkog osvajanja Bosne. Autor Armin Šetić omogućio nam je da zajedno s likovima zakoračimo u jedan davno prošli, ali itekako živopisan svijet, oživljen u današnjem vremenu u kojem su iste teme i dalje aktualne. “Regina” nije samo roman, već, moglo bi se reći, svojevrstan vremenski stroj koji nas s lakoćom prenosi u srce srednjovjekovne Bosne, u jedno turbulentno i fascinantno razdoblje njene povijesti. Kroz prizmu života posljednje bosanske kraljice Mare, autor  vješto isprepliće povijesne činjenice, političke intrige i duboke ljudske emocije, stvarajući priču koja nas istovremeno educira i osvaja.

Srpska princeza Jelena Branković udajom za bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića  prihvaća katoličanstvo i postaje kraljica Marija (Mara) Tomašević. Žive zajedno u sretnoj ljubavi sve dok sultan Mehmed II. ne odluči pogubiti kralja, a Maru ostaviti udovicom.

Nakon suprugove smrti, kraljica bježi u Dubrovnik gdje se odlično snalazi, zahvaljujući ljubavnoj vezi s dubrovačkim plemićem Andrejom. U Dubrovniku se bavi uspješnom trgovinom s Mlečanima, ostvarujući značajnu zaradu. Međutim, dubrovački plemići je protjeruju iz grada, opravdavajući to strahom da bi njezina prisutnost mogla privući Osmanlije i ugroziti sigurnost grada.

Kraljica se seli u Split, gdje se nastanjuje u samostanu, provodeći dane u spokoju i smišljajući planove za budućnost. U međuvremenu, poziva je i Matija Korvin u Budim kako bi posredovala između Mađarske i Osmanskog Carstva.

Nakon Budima, kraljica odlazi u Istanbul, vođena isključivo vlastitim planovima i zanemarujući tuđe želje. U Istanbulu se zbližava sa sultanom, pomaže mu u ratnim pothvatima i planovima, a njezina riječ postaje značajna i uvažava se. Udaje se za Skender-pašu s kojim dobiva djecu i s kojim vlada Bosnom. Unatoč brojnim nevjerama i bračnim turbulencijama, ostaju zajedno do kraja.

Kroz cijelu se radnju maestralno prepliću motivi ljubavi i politike, na prvi pogled dvije dijametralno totalno suprotne sile, no kroz roman nam se  suptilno otkriva njihova duboka povezanost, ukazujući nam da obje često proizlaze iz istoga korijena – osjećaja moći. S jedne strane nalazi se žudnja za vlašću na političkoj sceni, a s druge je strane strastvena želja za posjedovanjem voljene osobe. Iako manifestirane na različite načine, nerijetko su slično motivirane i prožete željom za dominacijom i kontrolom. Kroz sudbinu kraljice Mare, autor nam pokazuje kako se te dvije sfere neprestano prožimaju i utječu jedna na drugu, oblikujući kraljičine odluke, njezin život, a i sudbinu cijeloga kraljevstva.

Autor s iznimnom vještinom gradi narativ, oživljavajući likove i događaje s takvom autentičnošću da osjećamo kao da i sami koračamo kamenim dvorima i šumama srednjovjekovne Bosne. Njegov je stil pisanja bogat i slikovit, a pozornost koju posvećuje detaljima čini ovu povijesnu priču iznimno uvjerljivom i čitatelju bliskom. Autor se potrudio pojasniti titule svih likova, kao i njihove međusobne odnose kako bi djelo bilo čitko i lako shvatljivo čak i čitateljima koji nisu dovoljno upoznati s povijesnom pričom ili političkim kontekstom toga vremena. Zahvaljujući dobroj profiliranosti likova stječe se dojam kao da pojedine likove poznajemo u stvarnome životu, osim sto ih s lakoćom vizualiziramo, s podjednakom lakoćom bivamo uvučeni u njihove emocionalne svjetove te s njima suosjećamo.

Dodatnu dubinu i slojevitost romanu daje i vješto korištenje različitih perspektiva – autor uspijeva majstorski prikazati iste situacije očima likova koji pripadaju suprotstavljenim stranama. Napadi i osvajanja Osmanlija opisani su iz perspektive njih samih, zatim Mađara, Talijana, ali i naroda s naših prostora, kako viših, plemenitaških slojeva, tako i onih nižih. Kroz njihove različite poglede, čitatelj dobiva potpuniju i nijansiraniju sliku povijesnih događaja, ali i ljudskih motiva i uvjerenja. Ovaj nam narativni postupak omogućuje da shvatimo kompleksnost sukoba i shvatimo da istina često nije jednostrana.

Čitatelju bi se na prvu moglo učiniti kako je riječ o nekakvom suhoparnom povijesnom prikazu, no, naprotiv, “Regina” je živa, pulsirajuća saga o moći, ljubavi, gubitku i ustrajnosti. Kroz sudbinu kraljice Mare, približava nam se kompleksnost političkih odnosa toga vremena, borbu za opstanak i krhkost ljudske sreće suočene s nemilosrdnim vihorima povijesti.

“Regina” je knjiga koja će vas potaknuti na razmišljanje, probuditi vašu znatiželju za povijesnim kontekstom i, ponajviše, dirnuti vas svojom ljudskom pričom. To je roman koji s poštovanjem pristupa povijesnoj građi, ali je istovremeno obogaćuje slojevitim likovima i emotivnim nabojem.

Armin Šetić, “Regina”, roman, vlastita naklada, Sarajevo, 2025. (342 str.)