U roku od deset godina, autonomni hirurški roboti mogli bi izvoditi kompleksne operacije na ljudima – bez prisustva ljekara

Naučnici sa prestižnog univerziteta Johns Hopkins uspješno su obavili niz operacija uklanjanja žučne kese koristeći hirurške robote vođene isključivo vještačkom inteligencijom, bez ikakve pomoći ljekara. Ova prekretnica otvara novo poglavlje u medicini – ono u kojem roboti, precizni i neumorni, preuzimaju sve kompleksniju ulogu u operacionim salama širom svijeta.

Prema autorima studije, objavljene u uglednom časopisu Science Robotics, osam operacija izvedeno je na organima preuzetim od svinja – i sve su završene s potpunim uspjehom. Roboti su samostalno rezali, stezali i uklanjali tkivo, pri tome prilagođavajući svaki pokret anatomskim varijacijama i korigujući vlastite greške u realnom vremenu.

„Po prvi put smo uspjeli izvesti čitavu proceduru bez ikakve ljudske intervencije. Ovo je ogroman korak naprijed za autonomnu hirurgiju,“ izjavio je Axel Krieger, vođa istraživačkog tima.

Roboti su obučeni na osnovu stotina sati snimaka stvarnih operacija, koristeći tehnologiju neuronskih mreža – istu onu koja stoji iza ChatGPT-a ili Googleove umjetne inteligencije. Iako su operacije bile nešto sporije od onih koje izvode ljudi, roboti su pokazali nevjerovatnu preciznost i stabilnost u pokretima, uz mogućnost višestrukog ispravljanja grešaka tokom zahvata.

John McGrath, predsjedavajući komiteta za robotsku hirurgiju pri NHS-u u Engleskoj, opisao je rezultate kao „impresivne“ i „novu dimenziju autonomije u medicini“. On smatra da bi jednog dana jedan hirurg mogao nadgledati nekoliko simultanih operacija koje izvode roboti – što bi moglo drastično smanjiti liste čekanja, posebno u preopterećenim zdravstvenim sistemima poput britanskog NHS-a.

Ministar zdravlja Velike Britanije, Wes Streeting, već je najavio da robotska hirurgija predstavlja srž desetogodišnjeg plana reformi zdravstvenog sistema. Do 2035. godine, devet od deset minimalno invazivnih operacija trebalo bi se izvoditi uz asistenciju robota.

Ali ne dijele svi istu euforiju. Kritičari upozoravaju na etičke dileme, sigurnosna pitanja i nedostatak zakonske regulative. Ko će biti odgovoran ako dođe do komplikacija? Hoće li pacijenti moći birati između „živog“ i „digitalnog“ hirurga? I kako će ljekari reagirati na mogući gubitak profesionalne autonomije?

Stručnjaci, međutim, tvrde da ovaj oblik operacija ne znači kraj ljekarske profesije – već transformaciju. Ljekari bi mogli preuzeti ulogu nadzornika i strateških planera, dok bi roboti obavljali najpreciznije zadatke.

Za sada, prvi testovi su izvedeni na životinjskim organima. No, ako se trend razvoja nastavi, prva operacija na živom čovjeku mogla bi uslijediti već do kraja ove decenije.

Svijet medicine stoji pred nečim što se donedavno smatralo naučnom fantastikom. U vremenu kada su bolnice suočene s nedostatkom osoblja, rastućim troškovima i velikim pritiscima, AI-hirurzi možda dolaze kao – spasonosno rješenje.