Kroz vojnu moć i geopolitičke simbole, Kina je poslala jasnu poruku: spremna je ne samo da brani vlastiti suverenitet, već i da redefiniše globalna pravila igre. U tome sada ima saveznike u Moskvi i Pjongjangu, što cijelom svijetu šalje signal da multipolarni poredak više nije samo ideja, već proces u punom zamahu

Peking je bio domaćin najvećeg vojnog defilea u posljednjih nekoliko godina, kojim je obilježena 80. godišnjica kapitulacije Japana u Drugom kinesko-japanskom ratu (1937–1945) i završetka Drugog svjetskog rata. Na trgu Tiananmen, mjestu s kojega je Mao Zedong 1949. godine proglasio Narodnu Republiku Kinu, predsjednik Xi Jinping dočekao je Vladimira Putina i Kim Jong-una, čime je događaj poprimio snažnu geopolitičku simboliku.

 „Danas se čovječanstvo ponovo suočava s raskrsnicom između mira i rata, dijaloga i konfrontacije, zajedničkog prosperiteta ili igre nulte sume“, poručio je Xi u govoru kojim je otvorio defile, nakon što je 80 topovskih plotuna odjeknulo središtem Pekinga.

Tokom gotovo sat vremena, pred publikom su u savršenoj sinhronizaciji prolazile formacije vojnika, tenkovi, avioni, podmornice, dronovi i najnovije generacije interkontinentalnih i hipersoničnih projektila s nuklearnim kapacitetom. Poseban aplauz izazvalo je predstavljanje raketa Jinglei 1 i 3 te Dongfeng 61 i 31 – oružja koje je zvanični Peking opisao kao „strateške karte aduta“ za očuvanje nacionalnog suvereniteta.

Na tribini s koje je Xi posmatrao paradu sjedili su njegovi najbliži strateški saveznici, ruski predsjednik Putin s desne i sjevernokorejski lider Kim Jong-un s lijeve strane. Uz njih su bili i predsjednici Irana Masud Pezeškian i Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, dok su evropske lidere predstavljali samo Robert Fico, premijer Slovačke i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.

Sam trenutak kada su Xi, Putin i Kim, rame uz rame, uzlazili monumentalnim stepenicama Vrata Nebeskog mira (Tiananmen) bio je pažljivo insceniran da pošalje poruku – Peking se predstavlja kao epicentar alternativnog svjetskog poretka, u opoziciji prema modelu predvođenom Washingtonom.

Unutar Zabranjenog grada, Xi i supruga Peng Liyuan dočekali su 26 šefova država i vlada. Posebna srdačnost bila je rezervisana za Kima, koga je Xi pozdravio osmijehom i dugim rukovanjem, dok je Putina, „starog prijatelja“, tapšao po ramenu.

Defile je pratio impresivan aeromiting: helikopteri su na nebu formirali broj 80, dok su trupe u savršenoj formaciji odavale počast. Xi, u maslinasto-zelenom uniformom predsjednika Centralne vojne komisije, prošao je pored jedinica stojeći u otvorenom vozilu. „Drugovi, dobro ste radili!“, pozdravljao je vojnike, a oni odgovarali: „Slijedimo partiju, spremni da pobijedimo! Pravda će trijumfovati, mir će trijumfovati, narod će trijumfovati!“

Defile je bio kulminacija višednevnog Putinovog putovanja u Kinu. Na bilateralnom susretu dan ranije, Xi i Putin su potpisali čak 22 dokumenta, od sporazuma o energetskoj saradnji i novom gasovodu „Snaga Sibira 2“, koji će godišnje transportovati 50 milijardi kubnih metara gasa iz Rusije u Kinu preko Mongolije, do dogovora o saradnji u nuklearnoj energiji, svemiru, digitalnoj transformaciji, poljoprivredi i obrazovanju.

Xi je odnos s Moskvom opisao kao „model međudržavnih odnosa: vječnog susjedstva, prijateljstva i strateške saradnje od obostranog interesa“. Putin je istaknuo da se odnosi nalaze na „nivou bez presedana“ i da odražavaju zajednički cilj, stvaranje multipolarnog svjetskog sistema oslobođenog zapadnog dominiranja.

„Spremni smo čvrsto braniti međunarodnu pravdu i jednakost te graditi pravedniji globalni sistem upravljanja“, naglasio je Xi. Putin je događaj opisao kao „hommage herojstvu naših naroda i dokaz spremnosti da zajednički branimo historijsku istinu“.

Posebnu pažnju privukao je dolazak Kim Jong-una u Pekingu, nakon 20-satnog puta njegovim poznatim blindiranim vozom, nazvanim „pokretna tvrđava“. S njim je stigla i njegova kćerka Kim Ju Ae, što je izazvalo spekulacije o njenoj mogućoj ulozi nasljednice.

Ovo je Kimov prvi posjet Kini od 2019. godine, a njegova prisutnost, zajedno s Putinom i Xijem, naglašava osovinu saradnje između Pekinga, Moskve i Pjongjanga u trenutku kada Zapad nastoji pojačati pritisak na sve tri države.

Xi je u govoru podsjetio da je „pobjeda nad japanskom agresijom prva potpuna pobjeda u historiji Kine“ te zahvalio „stranim vladama i međunarodnim prijateljima“ na pomoći kineskom narodu tokom rata. „Historija nas uči da je sudbina čovječanstva duboko isprepletena. Samo ako se države i narodi tretiraju ravnopravno, žive u harmoniji i podržavaju jedni druge, moguće je očuvati zajedničku sigurnost i spriječiti ponavljanje tragedija“, poručio je.

Kroz vojnu moć i geopolitičke simbole, Kina je poslala jasnu poruku: spremna je ne samo da brani vlastiti suverenitet, već i da redefiniše globalna pravila igre. U tome sada ima saveznike u Moskvi i Pjongjangu, što cijelom svijetu šalje signal da multipolarni poredak više nije samo ideja, već proces u punom zamahu.