Prema podacima Ministarstva obrazovanja, otkako je zabrana stupila na snagu, obrazovne vlasti širom Austrije održale su 127 sastanaka s roditeljima i podnijele 52 prijave zbog navodnog kršenja zakona.

Zabrana nošenja marame za djevojčice mlađe od 14 godina izazvala je široke proteste širom Austrije s početkom nove školske godine, pri čemu desetine učenica odbijaju da se povinuju toj mjeri – kako u učionicama, tako i na ulicama.

Austrijska vlada, koju predvode konzervativci, ističe da ova zabrana – uvedena 1. septembra – promoviše rodnu ravnopravnost i štiti muslimanske djevojčice od “segregacije i ugnjetavanja”.

Međutim, kritičari tvrde da je ova mjera nesrazmjerno usmjerena protiv muslimana, da krši vjerske slobode i primorava mlade djevojčice da se odijevaju na način zbog kojeg se osjećaju nelagodno.

Prema podacima Ministarstva obrazovanja, otkako je zabrana stupila na snagu, obrazovne vlasti širom Austrije održale su 127 sastanaka s roditeljima i podnijele 52 prijave zbog navodnog kršenja zakona.

Protivnici zabrane organizovali su i proteste širom zemlje, na kojima se svaki put okupilo po nekoliko stotina ljudi.

“Dio mene”

Na demonstracijama u Beču, 37-godišnja Zehra – koja nije željela otkriti svoje prezime – izjavila je da su njene dvije kćerke, od 9 i 13 godina, “tužne i ljute” zbog ove zabrane.

“Svoju djecu odgajamo govoreći im: ‘Možete same odlučiti ko želite biti’ – a ovaj zakon predstavlja upravo suprotno”, rekla je ona.

Dvanaestogodišnja Seham izjavila je da se osjećala “uplašeno” pri pomisli da u školi skine maramu, “jer sam je nosila dvije godine i osjećala sam je kao dio sebe”.

Nakon razgovora s upravom škole, rečeno joj je da kosu može pokriti alternativnim, netradicionalnim pokrivalom, ali ona ističe da bi ipak “radije nosila pravu maramu”.

Prema vladinim statističkim podacima iz 2021. godine, muslimani čine oko 8% od ukupno 9 miliona stanovnika Austrije.

Prema izvještaju Agencije Evropske unije za temeljna prava (FRA) iz 2024. godine, muslimani u Austriji suočavaju se s najvišim stopama rasizma i diskriminacije u cijeloj Evropskoj uniji.

Na izborima 2024. godine, krajnje desničarska Slobodarska partija (FPÖ) ostvarila je pobjedu, iako nije uspjela formirati vladu. Ova stranka, poznata po antiimigrantskoj retorici, i dalje uživa najveću podršku u anketama javnog mnijenja.

Ovaj novi zakon predstavlja drugi pokušaj Austrije da ograniči nošenje marama u školama, nakon što je koalicija konzervativaca i Slobodarske stranke 2019. godine uvela zabranu za učenice osnovnih škola.

Taj zakon je Ustavni sud poništio uz obrazloženje da je propis koji cilja isključivo muslimane nespojiv s vjerskom neutralnošću.

„Pod pritiskom”

Islamska vjerska zajednica u Austriji, koja podržava pravni postupak protiv nove zabrane nošenja marama, saopštila je da je primila oko 70 prijava od porodica o poteškoćama tokom primjene ove mjere.

„Zakon, koji je opravdavan zaštitom dobrobiti djece, zapravo stavlja tu istu djecu pod pritisak u školi”, navodi se u saopštenju ove zajednice.

Ustavni sud je za agenciju Agence France-Presse (AFP) potvrdio da je zaprimio pravnu žalbu u vezi s ovim zakonom, a odluka se očekuje u prvoj polovini 2027. godine.

Kada učenice odbiju da poštuju zakon, škole su dužne obaviti niz razgovora s učenicama i njihovim roditeljima prije nego što se slučajevi upute obrazovnim vlastima.

U konačnici, roditelji koji nastave ignorisati zabranu mogu biti novčano kažnjeni.

U izjavi poslatoj AFP-u, ministar obrazovanja Christoph Wiederkehr izjavio je da činjenica da je do sada održano samo 127 sastanaka pokazuje „da velika većina učenica i roditelja sarađuje”.

„Osim toga, podaci pokazuju da su razgovori vođeni s roditeljima u slučajevima kršenja propisa, u većini slučajeva, bili uspješni”, dodao je on.

Obrazovne vlasti u Beču navele su da se „na osnovu dosadašnjih razgovora stiče utisak da djevojčice žele nositi maramu svojom voljom”. Dvanaestogodišnja Sandy rekla je da je počela nositi maramu prije otprilike godinu dana jer “pridajem veliki značaj svojoj vjeri i želim je moći živjeti”.

Nastavnik koji je radio s dvije djevojčice pogođene ovom situacijom u glavnom gradu izjavio je za AFP da nije bilo nikakvih naznaka da su one prisiljene nositi marame.

Djevojčice su provele sedmice prilagođavajući se novim pravilima i tražeći prihvatljive alternative za marame, rekao je nastavnik, koji je želio ostati anoniman. “To im stvara veliku nelagodu.”