Komemoracija je počela u 10:30 sati, a poslije nje će biti klanjana dženaza, koju će predvoditi reisul-ulema Husein ef. Kavazović, i obavljen ukop posmrtnih ostataka 10 žrtava genocida.

U Memorijalnom centru Srebrenica održava se komemoracija povodom obilježavanja 31. godišnjice genocida. Komemoraciji uglavnom bošnjački predstavnici vlasti u BiH, te predstavnici međunarodnih institucija, ambasada, kao i gosti iz inostranstva.

Komemoracija je počela u 10:30 sati, a poslije nje će biti klanjana dženaza, koju će predvoditi reisul-ulema Husein ef. Kavazović, i obavljen ukop posmrtnih ostataka 10 žrtava genocida.

U brojnim gradovima Bosne i Hercegovine danas će se u 12 sati oglasiti sirene u trajanju od jedne minute čime će se obilježiti 31. godišnjica genocida.

Predsjednik Organizacionog odbora i zamjenik načelnika općine Srebrenica Hamdija Fejzić obratio se na komemoraciji govoreći o značaju borbe za pravdu i istinu o događajima koji su prethodili izvršenju genocida kao završnog akta šireg ratnog plana. Fejzić je istakao da se svake godine vraćamo u Potočare, ne zato jer želimo živjeti u prošlosti, nego zato što ovdje počivaju oni kojima dugujemo sjećanje.

“Pred ovim bijelim nišanima riječi su uvijek nedovoljne. Ovdje se svako od nas suočava s boli koja ne prolazi i s istinom koja se ne smije zaboraviti. Genocid u Srebrenici nije bio slučajnost ili posljedica ratnog haosa, bio je završni čin projekta koji je započeo u proljeće 1992. Godinama prije jula 1995. trajali su progoni, ubistva, spaljivanje sela i prisilno preseljenje stanovnika. Kroz višegodišnji teror život je izgubilo više od 12 hiljada stanovnika Srebrenice. Padom Srebrenice svijet je svjedočio jednom od najmračnijih segmenata historije. To je bio genocid. To su utvrdili međunarodni sudovi i to je istina. I danas, više od tri decenije kasnije, ukopavamo nekompletne posmrtne ostatke”, rekao je Fejzić.

Dodao je da je mnogim porodicama onemogućeno da dočekaju pravdu, istinu i smiraj, pri čemu je posebno istaknuo višedecenijsku borbu majki Srebrenice.

“Više od tri decenije one nose bol koju je nemoguće opisati. Uprkos svemu, ostale su uspravne i dostojanstvene. Nisu tražile osvetu, tražile su samo istinu i pravdu za najmilije. Njihova snaga ostaje lekcija nama. Zato ne smijemo šutjeti. Istina nije pitanje politike niti mišljenja, ona je potvrđena činjenicama i presudama međunarodnih sudova, ona je odgovornost prema budućnosti.”

On je poručio da iz Potočara danas ne šaljemo poruku mržnje, šaljemo poruku opomene.

“Trajan mir se gradi na istini i poštovanju prema žrtvama. To dugujemo onima koji ovdje počivaju i njihovim porodicama. Neka Potočari ostanu vječna opomena svijetu”, rekao je Fejzić.

Jedna od majki Srebrenice Kada Hotić ispričala je ovom prilikom svoja bolna sjećanja.

“Naš narode bosanski, prije svega porodice, majke ubijenih, srdačno vas pozdravljam. Želim vam se zahvaliti što ste danas ovdje. Možda ste umorni i nenaspavani, ali ovo je poseban dan. Ovo je dan, jednom godišnje, kad se skupimo da obilježimo godišnjicu srebreničkog genocida. Možda ću ove godine pričati, pa više neću uspjeti, zato imajte strpljenja. Imala sam 21 godinu kada sam dobila svog sina. Već kad je odrastao i postao momak, bio je moj ponos i ljepota… Moj muž mi je bio istinski prijatelj i oslonac… Srebrenica prije rata je bila izuzetno lijep grad, bilo je jako lijepo živjeti u njoj. Nije bila prenatrpana, ali je bila urbana, imala je prirodne ljepote i dobar narod”, kazala je.

Podsjetila je da je hala u kojoj se danas održala komemoracija nekada bila izvor života.

“Radilo se i zarađivalo. Ova dolina bijelih nišana je vrvila od života. Naša čaršija je bila ljepota. Ne znam koja pamet i kome je zasmetao taj život. Ne znam ko je došao na ideju da ovo razori i osramoti se. Ljudi koji vode ratove, to nisu civilizovani ljudi. Ljudi treba da poštuju jedni druge. Pretrpjeli smo užasne stvari – napad na ovaj mali grad. To je bio napad naših pravoslavnih komšija koji su dobili naredbu i oružje iz Srbije. Mi smo bili iznenađeni tim ratom, nismo se pripremali. Mi smo bili goloruki. Sva sela u Srebrenici su napadnuta i ljudi su stjerani u gradski dio opštine. Bili smo tako gusto naseljeni, kao ljudi ovdje u hali danas. Prije nego što su istjerali taj narod, zapalili su bošnjačke kuće”, dodala je.

Ispričala je da je ona sa grupom komšija u šumi provela devet dana i noći.

“Djecu smo zagrtali lišćem. Morali smo tako izdržati. Ubrzo smo ostali bez struje i telefona, odsječeni od svijeta. Bombardovali su nas 36 puta avionima. Mnoge majke su pokupile dijelove svoje djece u krilo. Pokopali su ih u ovim šumama. Nakon dva mjeseca sva se hrana što je bila u gradu potrošila. Ljudi su jeli sve i svašta. Jedina hrana nam je bio kukuruz koji smo noću brali u Bratuncu. Ali, ne žalim se na to, bili smo još uvijek živi”, kazala je.

Kada Hotić je opisala šta se dešavalo od 11. do 13. jula što je i najpotresniji dio njenog govora.

“Poslije su nas sakupili u ovaj prostor, u ovu dolinu i ove hale. Ovdje se vijorila zastava Ujedinjenih nacija. Garantovali su nam život, opstanak i našu imovinu. Ali, prevarili su nas i izdali. Na tacni su nas servirali Mladićevim krvolocima. Dvije noći sam ovdje noćila, od 11. do 13. jula. Tada sam imala 50 godina. Nikad neću zaboraviti te noći. Sjećam se majke kojoj su zaklali dijete u krilu, imao je 13 godina. Sjećam se djevojčice koja je plakala, pa joj jedan četnik kaže: ‘Ušuti to dijete’. Majka je odgovorila da joj ne može ništa. Uzeo joj je dijete i odsjekao glavu, a trup bacio. Sjećam se jedne majke kad kaže: ‘Pustite je, njoj je samo devet godina’. Silovali su je pred očima majke. Još mnogo djece su odveli. Odavde sam izašla 13. jula. Brat i sin su mi otišli preko šume. Jednog brata nisam više vidjela, drugi je bio sa mnom”, kazala je.

Kasnije su se, kako se prisjeća, majke Srebrenice spontano okupile i pravile proteste pred svim institucijama.

“Kasnije, kad smo saznale šta se desilo s našim najmilijima, tražile smo da dobijemo njihove posmrtne ostatke da ih dostojno ukopamo. Najveća pomoć nam je bila Komisija za ekshumaciju i identifikaciju, koja je otkrila grobnice i identifikovali tijela. Ali, majke su se izborile za ovaj prostor. Munira Subašić je bila inicijator za ovo mezarje ovdje. Ovdje su nas razdvojili, ovdje su nas ubijali. Mi smo historiju ispisali bijelim nišanima. Budimo ljudi, ne dajmo Bosnu. Bosna je jedna lijepa zemlja, Evropa treba da se njome ponosi. Svi oni negatori koji negiraju da su zlo počinili, lijek im je da istinu priznaju. Neka zatraže oproštaj, barem oni koji su bili natjerani da počine zločin. Možda ću im i oprostiti”, zaključila je Kada Hotić.

Prisutni su imali priliku poslušati poruku ministra vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije Antonija Tajanija, koju je pročitala italijanska ambasadorica u BiH Sarah Eti Castellani.

Tajani je u svojoj poruci odao posebnu počast majkama Srebrenice i njihovoj borbi za istinu i pravdu, ističući da njihova odlučnost opominje da rane još uvijek nisu zacijelile.

“Prije 31 godinu Evropa je doživjela jednu od najmračnijih stranica svoje historije. U nekoliko julskih dana više od osam hiljada nevinih žrtava je ubijeno. Na ovaj dan moje prve misli su upućene žrtvama, preživjelima i njihovim porodicama. Mislim na majke Srebrenice koje već 31 godinu dostojanstveno traže istinu i pravdu. Njihova odlučnost opominje da ta rana još nije zacijelila, zato sjećanje nije puki čin, nego naša dužnost. Sjećati se znači govoriti istinu bez kompromisa, to znači odbaciti svaki oblik negiranja genocida koji vrijeđa žrtve i truje budućnost”, napisao je Tajani.

Prema njegovim riječima “nije slučajnost što su UN proglasile 11. juli Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici počinjenog 1995. godine”. Tajani je dodao da je Italija tu odluku UN-a snažno podržala.

“Srebrenica predstavlja jedan od najtežih neuspjeha međunarodne zajednice i ona ostaje i danas snažno upozorenje. U trenutku kada se vjerovalo da genocid pripada prošlosti, ta tragedija je pokazala koliko međunarodni poredak može biti krhak kada se ne brine i ne reaguje na mržnju i nasilje. Najsnažniji odgovor na tu tragediju ima jedno ime, a to je Evropa”, zaključio je Tajani.

U ime vlade Crne Gore prisutnima se obratio i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije u Vladi Crne Gore je Damir Gutić.

“Vi nosite bol koji nijedna riječ ne može potpuno dodirnuti. Mezarje Srebrenice nas gleda i opominje. Ono nas podsjeća koliko duboko pada čovjek kada mržnja nadvlada savjest. Zato se ovdje ne govori iz protokola, nego s posebnom moralnom obavezom i o istini koja je neosporno utvrđena. Crna Gora je kroz vrijeme tu istinu nastojala poštovati na dostojanstven način. Podrškom Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama jasno smo stali uz žrtve. U Skupštini Crne Gore ove godine po prvi put otvorena je izložba o Srebrenici, da se sjećanje ne prepusti zaboravu. Time jasno želimo staviti doznanja da kultura sjećanja za nas nije prolazna obaveza, već temelj na kojem gradimo bolje društvo. Društvo u kojem različitost predstavlja bogatstvo i u kojem će naši mladi naučiti da se zločin ne smije zaboraviti niti ponoviti. Samo kroz suočacvanje kroz prošlost možemo graditi bolju budućnost.”

Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković oglasio se na društvenim mrežama povodom 31. godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici napisavši da žrtve Srebrenice ostaju trajno zapisane u našoj svijesti kao opomena.

Plenković je istaknuo da se suosjeća s patnjom i bolih svih porodica žrtava genocida nad Bošnjacima.

“Žrtve Srebrenice ostaju trajno zapisane u našoj svijesti kao opomena, ali i kao trajni poziv da humanost, razum i poštovanje nadjačaju sve podjele. Njegujući kulturu sjećanja, naša je dužnost graditi društva u kojima nema mjesta nasilju i u kojima se poštuje dostojanstvo svakog čovjeka”, napisao je Plenković.

On je dodao da Hrvatska ostaje snažno predana miru, stabilnosti i europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, u kojoj će dijalog, međusobno razumijevanje i suradnja biti temelj njezina napretka.

Crnogorski mitropolit Mihailo poručio je danas u Potočarima da je Memorijalni centar mjesto s kojeg treba slati poruke mira i učiti kako živjeti zajedno.

Kazao je da komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici prisustvuje od 2005. godine, izuzev perioda pandemije koronavirusa.

“Dok god budem mogao, dolazit ću ovdje. Ovo je veliko sveto mjesto, ne samo za Srebrenicu nego i za Evropu, a posebno za Balkan, kako bismo naučili živjeti kao ljudi”, rekao je mitropolit Mihailo.

Naveo je da je prije nekoliko dana u Skupštini Crne Gore održana sjednica povodom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici te ocijenio da se i u toj zemlji sve više uvažavaju činjenice o počinjenom zločinu.

Govoreći o značaju višegodišnjeg obilježavanja 11. jula, kazao je da ima osjećaj da se ljudi u Bosni i Hercegovini sve više bude i postaju svjesni potrebe očuvanja države.

“Bosanci se sve više bude i znaju kako treba čuvati Bosnu. Ja sam s vama, a i kada ne mogu doći, ponovo sam s vama”, poručio je mitropolit Mihailo.

Premijer Pakistana Shehbaz Sharif u videoporuci povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici izrazio je duboku tugu i nepokolebljivu solidanrnot s bratskim narodom Bosne i Hercegovine povodom Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici.

U pismu predsjedavajućem Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću, pročitanom danas na komemoraciji povodom 31. godišnjice genocida u Potočarima, poručio je da 11. jula “odajemo počast sjećanju na 8.000 dječaka i muškaraca ubijenih u Srebrenici”, te dodao: “To nije bio zločin protiv jednog naroda, nego zločin protiv čovječanstva.”

Pakistanski premijer poručio je da njegova zemlja odaje počast majkama Srebrenice “čija bol se prenosi kroz generacije”, dodavši kako je Pakistan stajao uz BiH u najtežim trenucima, pa sve do danas.

Njegovi vojnici u mirovnoj misiji među prvima su pomogli izbjeglom stanovništvu Srebrenice 1995. Pakistan je podržao Rezoluciju o genocidu u Srebrenici u UN-u, napomenuo je Sharif.

Uputio je poruku da će Pakistan “nastaviti da se odlučno suprotstavlja nepravdi i nekažnjivnosti bilo u Srebrenici, Gazi, Palestini, Jamuu i Kašmiru” i svuda u svijetu.

Na kraju obraćanja iskazao je “nepokolebljivu podršku istini i pravdi i temeljnom pravu ljudi da žive u miru”.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan poručio je u subotu povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici da taj zločin ostaje jedna od najsramnijih epizoda savremene historije te upozorio da međunarodna zajednica nije izvukla sve potrebne pouke.

U poruci koju je na komemoraciji pročitala ministrica porodice i socijalnog staranja Turske, Mahinur Ozdemir Goktas, Erdogan je izrazio saučešće porodicama žrtava i naglasio da razmjere genocida potvrđuju kontinuirani napori na identifikaciji i ukopu ubijenih.

Pozivajući se na riječi Alije Izetbegovića da se genocid ne smije zaboraviti, Erdogan je istakao da Turska radi na jačanju svijesti o Srebrenici na međunarodnom nivou, uključujući i inicijative u Ujedinjenim nacijama za obilježavanje 11. jula kao dana sjećanja.

Naglasio je da je cilj tih aktivnosti spriječiti ponavljanje sličnih zločina, ali je upozorio da dešavanja u Gazi pokazuju da svijet još nije naučio lekcije iz Srebrenice.

“Zločin u Gazi, koji je koštao života 73.000 nevinih ljudi, uglavnom djece i žena, pokazuje da međunarodna zajednica, nažalost, još uvijek nije naučila potrebne lekcije iz Srebrenice”, poručio je turski predsjednik i dodao:

“Za pravedniji svijet i odgovorniju međunarodnu zajednicu u kojoj se nijedan zločinac ne usuđuje ciljati civile, nastavit ćemo naše intenzivne napore pod motom ‘Svijet je veći od pet'”.

Erdogan je osudio negiranje genocida, veličanje zločina i napade na povratnike u Bosni i Hercegovini, pozvavši međunarodnu zajednicu na odlučniju reakciju.

Istakao je da mir i stabilnost Balkana zavise od stabilnosti Bosne i Hercegovine, kao i da mir u Evropi zavisi od stabilnosti Balkana. Poručio je da će Turska nastaviti pružati snažnu podršku njenom teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku.

„Nastavit ćemo ulagati napore u jačanje dijaloga i pomirenja kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila prosperitetniju budućnost“, poručio je Erdogan.