Dok administracija Donalda Trumpa nastavlja svoju politiku protekcionizma i trgovinskih ratova, Kina pokušava preuzeti inicijativu nudeći drugačiju viziju međunarodnog poretka, manje ideologiziranu, a više pragmatičnu, zasnovanu na ekonomskoj saradnji i infrastrukturnim projektima

U 21. stoljeću, pravila geopolitike sve manje se pišu isključivo u Washingtonu, a sve više i u Pekingu. Ovog vikenda to je postalo očito u kineskom Tianjinu, gdje je održan samit Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS), sigurnosnog foruma osnovanog 2001. godine, na kojem su se okupili lideri iz Evroazije i šire. Domaćin Xi Jinping iskoristio je priliku da predstavi Kinu kao „izvor stabilnosti i sigurnosti“ u svijetu koji, kako je rekao, prolazi kroz „transformacije bez presedana u posljednjih stotinu godina“.

Samit, najavljen kao jedan od najvažnijih diplomatskih događaja godine za Kinu, okupio je više od dvadeset šefova država i vlada. Među njima su ruski predsjednik Vladimir Putin, indijski premijer Narendra Modi, iranski predsjednik Masud Pezeshkian, te čelnici Kazahstana, Pakistana, Kirgistana, Tadžikistana, Uzbekistana, Irana i Bjelorusije. Pridružilo im se i 14 partnerskih zemalja, među kojima su Turska, Saudijska Arabija i Egipat, kao i generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres.

Dok administracija Donalda Trumpa nastavlja svoju politiku protekcionizma i trgovinskih ratova, Kina pokušava preuzeti inicijativu nudeći drugačiju viziju međunarodnog poretka, manje ideologiziranu, a više pragmatičnu, zasnovanu na ekonomskoj saradnji i infrastrukturnim projektima. „Kina pokazuje, i primjerom i napretkom, da je moguće razviti se izvan modela koji je ponudio Zapad“, ocijenio je Miguel Otero iz madridskog Real Instituto Elcano.

Geopolitički značaj ovakvog okupljanja teško je precijeniti: zemlje koje sudjeluju u ŠOS-u čine 43% svjetske populacije i 23% globalne ekonomije. One pokrivaju prostor Evroazije – geostrateške cjeline koju mnogi američki analitičari smatraju potencijalno najopasnijim izazovom hegemoniji SAD-a.

U bilateralnom susretu s generalnim sekretarom UN-a Guterresom, Xi je naglasio da je multilateralizam ključan za rješavanje globalnih izazova. Podsjetio je da je osnivanje Ujedinjenih nacija nakon Drugog svjetskog rata bila „najvažnija odluka međunarodne zajednice“. Kina, istaknuo je, ostaje vjerna tim principima i spremna je biti „izvor stabilnosti i sigurnosti“.

Ovaj narativ Kina je pojačala nizom simbola: tokom samita najavljeno je donošenje akcionog plana do 2035. godine, niz bilateralnih susreta, gala banket za lidere i, kao završni čin, politička deklaracija kojom se naglašava težnja ka multipolarnom svijetu.

Posebnu pažnju izazvala je prisutnost Vladimira Putina. Za ruskog lidera, sve izoliranijeg na Zapadu zbog rata u Ukrajini, boravak u Kini predstavlja rijetku priliku za susrete s drugim šefovima država. U intervjuu za kinesku agenciju Xinhua, Putin je Xi Jinpinga nazvao „pravim liderom velike svjetske sile, čovjekom čvrste volje i vizije“. Očekuje se da će prisustvovati i velikom vojnom defileu u Pekingu povodom 80. godišnjice kraja Drugog svjetskog rata u Aziji, zajedno s Kim Jong-unom i Aleksandrom Lukašenkom – spektakl koji na Zapadu izaziva zabrinutost.

Za Putina, ŠOS ostaje platforma kroz koju može legitimizirati ideju multipolarnog svijeta i učvrstiti strateški savez s Pekingom. „Zajednički cilj je stvaranje sigurnosne arhitekture u Evroaziji koja je jednaka i nedjeljiva“, poručio je ruski predsjednik.

Jedan od ključnih trenutaka samita bila je i prva posjeta Narendre Modija Kini nakon sedam godina. Njegov dolazak simbolizira pokušaj smirivanja zategnutih odnosa između dvije zemlje, naročito nakon smrtonosnog graničnog sukoba 2020. godine. Modi i Xi su u nedjelju razgovarali o „pozitivnoj putanji“ bilateralnih odnosa, uprkos dubokim razlikama – od kineske podrške Pakistanu do trgovinskog disbalansa u korist Pekinga.

Za Indiju, suočenu s novim trgovinskim udarom iz Washingtona – Trump je uveo 50% carine na indijski uvoz – približavanje Pekingu ima dodatnu težinu. Analitičari su podijeljeni: neki ga vide kao pragmatičan nastavak politike nesvrstavanja, drugi kao „prihvatanje kineske dominacije“.

Samit u Tianjinu pruža platformu zemljama globalnog juga da zajednički odgovore na pritiske zapadnog protekcionizma i sankcija. „Ove države žele pokazati solidarnost protiv carina i sankcija, te graditi poredak u kojem SAD više nije jedini hegemon“, ističe Li Lifan iz Akademije društvenih nauka u Šangaju.

Prisutnost lidera iz Turske, Saudijske Arabije i Egipta naglašava sve šire ambicije ŠOS-a da se pozicionira kao most između Azije, Bliskog istoka i čak granica Evrope. U tom smislu, organizacija se sve više profilira kao potencijalni pandan NATO-u i Evropskoj uniji, barem na polju regionalne sigurnosti i ekonomske povezanosti.

Nije slučajno da je domaćin bio Tianjin, luka koja je kroz historiju bila jedno od mjesta sudara Istoka i Zapada. Danas, dok se na njenim ulicama okuplja gotovo polovina svjetske populacije kroz svoje predstavnike, grad postaje simbol preusmjeravanja globalnog centra gravitacije ka Aziji.

Dok Evropska unija oklijeva, a Washington sve više pribjegava unilateralnim mjerama, Kina koristi svaku priliku da prikaže ŠOS kao novu platformu za evroazijsku integraciju – od trgovine i transporta do sigurnosnih aranžmana. Dva zvanična jezika organizacije, ruski i kineski, dodatno potcrtavaju jasnu poruku: postoje i drugi centri moći, izvan liberalnog Zapada.