Godine 2025. Libija je ostvarila najveći prosječni nivo proizvodnje sirove nafte u više od jedne decenije, dosegnuvši približno 1,37 miliona barela dnevno. To predstavlja značajan oporavak za ovu sjevernoafričku zemlju. Prije nemira iz 2011. godine, koji su doveli do svrgavanja režima Muamera Gaddafija i kasnijeg izbijanja građanskog rata, Libija je u prosjeku proizvodila između 1,6 i 1,7 miliona barela dnevno.
Nakon otmice i privođenja predsjednika Venezuele Nicolasa Madura, Sjedinjene Američke Države saopćile su da će ograničiti proizvodnju nafte u toj zemlji i „oživjeti“ njene proizvodne kapacitete. Ta izjava pokrenula je debatu o značaju nafte u međunarodnoj politici.
Afrika je također bogato obdarena ovom sirovinom. Procjenjuje se da kontinent raspolaže s više od 125 milijardi potvrđenih barela nafte.
Libija prednjači na toj listi s procijenjenih gotovo 48,36 milijardi barela, što predstavlja najveće dokazane rezerve nafte u Africi.
Godine 2025. Libija je ostvarila najveći prosječni nivo proizvodnje sirove nafte u više od jedne decenije, dosegnuvši približno 1,37 miliona barela dnevno. To predstavlja značajan oporavak za ovu sjevernoafričku zemlju. Prije nemira iz 2011. godine, koji su doveli do svrgavanja režima Muamera Gaddafija i kasnijeg izbijanja građanskog rata, Libija je u prosjeku proizvodila između 1,6 i 1,7 miliona barela dnevno.
Nakon toga proizvodnja je naglo opala. Neto izvoz nafte u pojedinim periodima pao je i na blizu 20.000 barela dnevno, usljed djelovanja naoružanih skupina, političkih sukoba i sabotaža naftne infrastrukture.
Vlada navodi da je obnova proizvodnje, gotovo 15 godina kasnije, rezultat sveobuhvatnog jačanja ključnih naftnih polja, izvoznih terminala i operativne opreme, pod upravom Nacionalne naftne korporacije.
Tokom 2025. godine zavladao je optimizam: naftna polja i izvozni terminali počeli su funkcionirati bez većih poremećaja, uz podršku obnove infrastrukture, stabilizacije sigurnosne situacije i tehničkih unapređenja. Nafta predstavlja okosnicu libijske ekonomije i doprinosi s više od 90 posto ukupnih državnih prihoda.
Velike zapadne naftne kompanije također izvještavaju o postepenom povratku ulaganja u Libiju. Shell i BP, naprimjer, potpisali su sporazume s Nacionalnom naftnom korporacijom o procjeni istraživačkih mogućnosti, dok je ExxonMobil najavio planove za tehnička istraživanja. Chevron je, prema dostupnim informacijama, također potvrdio namjeru povratka nakon povlačenja iz zemlje 2010. godine.
Libija se nalazi na strateški izuzetno važnoj geografskoj poziciji. Smještena u sjevernoj Africi, ona predstavlja prirodna vrata prema Evropi. Njena blizina evropskom tržištu dodatno smanjuje troškove transporta u odnosu na mnoge dobavljače s Bliskog istoka ili iz Zapadne Afrike. Ukoliko zemlja postigne trajnu političku i sigurnosnu stabilnost, očekuje se da bi u narednim godinama mogla proizvoditi više od dva miliona barela nafte dnevno, prenosi TRT.
