Već 534 godine trgovci, kupci i posjetioci obavljaju svoju molitvu u paviljonu, oko kojega su se u ta davna vremena okupljali trgovci čahurama svilene bube, što je bio prvi korak ka tekstilnoj industriji Burse.

Paviljon mesdžid u samom središtu dvorišta Koza hana, jedne od građevina na području historijskog bazara u Bursi koja je 2014. godine uvrštena na Listu svjetske baštine Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) jedan je od dva takva mesdžida sačuvana do danas u Turskoj.

Paviljon mesdžid, koji je sagradio arhitekta Abdul-Ula Bin Pulad Shah 1490-1491. godine po narudžbi sultana Bajezida II i u kojem se istovremeno može moliti 30 ljudi, podvrgnut je popravkama u određenim periodima nakon 1671. Već 534 godine trgovci, kupci i posjetioci obavljaju svoju molitvu u paviljonu, oko kojega su se u ta davna vremena okupljali trgovci čahurama svilene bube, što je bio prvi korak ka tekstilnoj industriji Burse.

Načelnik Odsjeka za historiju Fakulteta umjetnosti i nauka Univerziteta Bursa Uludağ (BUÜ) prof. dr. Hasan Basri Öcalan rekao je da hanovi i džamije u njima ukazuju na jedinstvo islama.

Öcalan, navodeći da u islamu, trgovački, društveni i vjerski život nisu razdvojeni, rekao je: “Osoba koja se bavi komercijalnim životom obavlja i pet dnevnih namaza. Zbog toga je unutar hana izgrađena bogomolja kako bi trgovci mogli u kratkom vremenu obavljati namaz bez ometanja trgovačkog života”. 

Öcalan je naveo da su paviljon mesdžidi mjesta izgrađena u malim prostorima u svakom kvartu gdje se klanjaju dnevni namaz, te da se džuma i bajram-namaz ne mogu klanjati jer nemaju mimber.

Öcalan je naveo da se mesdžid sagrađen u sredini hana, kako zbog estetike, tako i vjerovatno da bi se iskoristio prazan prostor, zvao “Koşk mesdžid”.

“Možemo govoriti o dva paviljon mesdžida koja su preživjela do današnjih dana u granicama Turske, Jedan od njih je u Kajsadžiju, a jedan ovaj u Koza hanu”, naveo je on.

Öcalan je također objasnio da je jedan paviljon mesdžid u originalnom obliku sačuvan u Velikoj gostionici u Lefkoši, glavnom gradu Turske Republike Sjeverni Kipar.

Prof. dr. Hasan Basri Öcalan rekao je da je sultan Bajazid II dao izgraditi Koza han kako bi pokrio troškove Bajazid džamije i društvenog kompleksa u Istanbulu.

Napominjući da mesdžid Koşk dočekuje posetioce kao paviljon u sredini hana kada uđu kroz krunsku kapiju, Öcalan je objasnio: “To je jedan od najljepših mesdžida koji je u svom izvornom obliku preživio do danas. Donji dio je fontana, sagrađena na 8 stubova, oslonjena na vrlo estetski mermerni stub u sredini, kupola je obložena olovom, pristupa mu se mermernim stepeništem, čak su i ograde stepeništa od mermera. Ovo mjesto je naravno tokom godina prošlo mnoge popravke. Naime, bilježi se da je uz ovaj mesdžid sagrađen još jedan mali drveni mesdžid, vjerovatno zato što je bio premalen za trgovce i džematlije, ali se do danas nije sačuvao. Ovo mjesto je dosta restaurirano od 1600-ih, ali veliku restauraciju je izvršila Institucija ljubitelja antikviteta Bursa 1948. Kasnije ga je obnovila privatna banka 2008. Naravno, fontana ispod nije aktivna, ali sa strane ima fontane na kojima se ljudi abdeste. Divnog je izgleda, do danas su sačuvana dva originalna prozora, a ostali prozori su restaurirani u skladu sa ta dva originala”.

Öcalan, koji je naveo da treba znati da su ovako rijetko viđeni arhitektonski objekti naslijeđe iz prošlosti, rekao je: “Moramo zaštititi ovo naslijeđe. Moramo gledati na takve objekte ne samo funkcionalno već i estetski. Pogotovo kada pogledate s vrha, otvara se zaista prekrasan pogled”.