Unska pruga, koja prolazi kroz izuzetno zahtjevan teren s ukupno 36 tunela i čak sedam prijelaza državne granice na dionici između Bihaća i Knina, nekada je predstavljala jednu od ključnih saobraćajnih arterija bivše Jugoslavije. Povezivala je sjeverozapadnu Bosnu s dalmatinskim lukama Split, Šibenik i Zadar, ali i sa srednjoevropskim tržištima. Prije rata, ovom prugom godišnje je prevoženo oko 1,5 miliona putnika i približno četiri miliona tona tereta
Unska pruga, jedna od historijski najvažnijih željezničkih veza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, nakon više od tri decenije zastoja ponovo se nameće kao strateški infrastrukturni projekt. Izgrađena i puštena u promet 1948. godine, ova pruga danas se sve češće spominje kao potencijalna okosnica obnovljene regionalne povezanosti, održivog prijevoza i jačanja privrednih veza između unutrašnjosti BiH i Jadrana.
Revitalizacija Unske pruge bila je centralna tema sastanka u Zagrebu između potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra mora, prometa i infrastrukture, Olega Butkovića, te ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Edina Forte. Na sastanku je potvrđena zajednička politička volja da se ovaj dugo zapostavljeni pravac ponovo aktivira, uz naglasak na njegovu prekograničnu i evropsku dimenziju.
Unska pruga, koja prolazi kroz izuzetno zahtjevan teren s ukupno 36 tunela i čak sedam prijelaza državne granice na dionici između Bihaća i Knina, nekada je predstavljala jednu od ključnih saobraćajnih arterija bivše Jugoslavije. Povezivala je sjeverozapadnu Bosnu s dalmatinskim lukama Split, Šibenik i Zadar, ali i sa srednjoevropskim tržištima. Prije rata, ovom prugom godišnje je prevoženo oko 1,5 miliona putnika i približno četiri miliona tona tereta.
Gradnja glavne dionice započela je još 1936. godine, a završena je nakon Drugog svjetskog rata. Svečano je puštena u promet 25. decembra 1948. godine, dok je elektrifikacija završena 1987, čime je Unska pruga postala jedna od tehnički najsavremenijih željezničkih dionica u tadašnjoj državi.
Početkom 1990-ih, usljed rata i raspada bivše Jugoslavije, promet na pruzi naglo je prekinut. Ratna razaranja, promjene državnih granica i gubitak institucionalne koordinacije doveli su do potpunog zamiranja redovnog željezničkog saobraćaja već tokom 1991. godine. Iako je 2001. organizirana simbolična promotivna vožnja između Zagreba i Knina, a kasnije i sporadični teretni ili turistički prijevozi, pruga nikada nije vraćena u redovan promet.
Na posljednjem sastanku u Zagrebu, Butković je naglasio da Hrvatska u narednoj deceniji planira investicije u željezničku infrastrukturu vrijedne oko šest milijardi eura, pri čemu se posebna pažnja posvećuje prekograničnim projektima. S druge strane, Forto je istakao potrebu da Bosna i Hercegovina dugoročno promijeni razvojni fokus i veći naglasak stavi na željeznički, a ne isključivo cestovni promet.
Iako su na sastanku otvorene i druge infrastrukturne teme, Unska pruga ostaje snažan simbol neiskorištenog potencijala regionalne saradnje. U slučaju da se političke najave pretoče u konkretne odluke i investicije, ova željeznička veza mogla bi ponovo postati ključni saobraćajni koridor između Bosne i Hercegovine, Jadrana i šire evropske mreže, s dugoročnim efektima na privredu, turizam i održivi razvoj regije.
IZVOR: baustela.hr
