Njegova motivacija, kaže, proizlazi iz univerzalnog razumijevanja pojma “nikada više”, za razliku od nacionalističkog tumačenja koje povezuje s cionističkim projektom. “Moji djedovi i bake preživjeli su rat, izgubili većinu rodbine u Holokaustu i stigli u Palestinu kao izbjeglice. Zato se borim protiv zločina protiv čovječnosti, bilo da ih čini Izrael ili Evropska unija”

Prije petnaest godina, advokat Omer Shatz zajedno s kolegama podnio je peticiju Vrhovnom sudu Izraela protiv Yoava Gallanta, tada generala Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), zbog navodnih ratnih zločina u Gazi. “Znamo da ćete odbiti ovaj slučaj, ali ako ne intervenirate, jednog dana, za desetak godina, ovo će stići do Haaga”, upozorili su sudije.

Njihovo predviđanje se ostvarilo: prošlog novembra Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je naloge za hapšenje premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Gallanta zbog navodnih ratnih zločina počinjenih tokom rata između Izraela i Gaze.

Danas, kao profesor na pariškom Institutu za političke studije (Sciences Po), taj 44-godišnji francusko-izraelski pravnik predvodi ambiciozan poduhvat: dokazati poticanje na genocid u Gazi a svoje napore usmjerava na visoke izraelske zvaničnike, uključujući Netanyahua i Gallanta. U decembru je Shatz podnio 170-stranični izvještaj ICC-u u kojem optužuje sedam izraelskih vladinih figura i jednog istaknutog novinara za ovaj zločin. Radi se o prvom slučaju u historiji ljudskih prava gdje se poticanje na genocid navodi kao samostalna optužba.

Sve je počelo sedmog oktobra 2023. godine, kada je Shatz primio poziv svoje majke iz Firence. Njen let za Izrael bio je otkazan, a ona je, šokirana, upravo vidjela užase koji su se širili putem Telegrama. “Izašao sam iz kuće i susreo susjedu. Kad je vidjela moje lice, morao sam joj reći šta sam upravo vidio online. Pitala me je šta mislim da će se dalje događati. Rekao sam: ‘Mislim da će reakcija biti genocid'”, prisjeća se Shatz.

Izvještaji nevladinih organizacija i tužba Južnoafričke Republike protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) čini se da potvrđuju njegove riječi.

Umjesto optuživanja zvaničnika za izvršenje genocida, Shatz i njegovi studenti na Sciences Po razvili su inovativan pristup usredotočen na zaseban zločin poticanja na genocid. Više od godinu dana dokumentirali su svakodnevne izjave izraelskih čelnika, nastojeći dokazati obrazac dehumanizacije i poticanja nasilja protiv Palestinaca u Gazi.

Kao pravni direktor organizacije Front-Lex, koja se bavi zaštitom prava migranata, Shatz pionirski razvija slučajeve u međunarodnom krivičnom pravu, uključujući odgovornost za zločine povezane s migracijama.

“Rimski statut, koji služi kao ustav ICC-a, specificira da za procesuiranje nekoga za genocid treba dokazati izvršenje ili pokušaj izvršenja glavnog zločina. Međutim, postoji iznimka: poticanje na genocid ne zahtijeva dokazivanje da je genocid počinjen”, objašnjava Shatz.

Dodaje da su tvorci Statuta prepoznali dvije ključne stvari: prvo, da genocid uključuje složenu interakciju državne moći i društvene normalizacije masovnog nasilja, zbog čega je potrebno procesuirati one koji potiču; drugo, da se poticanje događa prije i tokom genocida, pa ga treba brzo i nezavisno procesuirati kako bi se spriječilo njegovo odvijanje.

Shatz tvrdi da izraelski prikaz svakog Palestinca kao prijetnje ili potencijalnog teroriste opravdava ubijanje žena i djece te ukidanje razlike između boraca i civila. “Ova dehumanizacija stvara okruženje u kojem oni koji ne učestvuju direktno dopuštaju zločine, uvjereni racionalizacijama poput ‘Oni su započeli’ ili ‘To je opravdano zbog X-a'”, kaže on. Za razliku od genocida, koji je teško dokazati jer se namjera mora odvojiti od čina, kod poticanja je genocidna namjera očita u javnim izjavama.

U izvještaju su navedene izjave koje Shatz smatra dokazom poticanja na genocid. Naprimjer, Netanyahu je trećeg novembra 2023. rekao: “Ovo je rat između djece svjetla i djece tame. Nećemo popustiti dok svjetlo ne pobijedi tamu.”

Yoav Gallant je devetog oktobra 2023. izjavio: “Naredio sam potpunu opsadu Pojasa Gaze. Neće biti struje, hrane, goriva – sve je zatvoreno. Borimo se protiv ljudskih životinja i postupamo u skladu s tim.”

Novinar Zvi Yehezkeli je 19. decembra 2023. komentirao: “IDF je trebao pokrenuti smrtonosniji napad, s 100.000 mrtvih od početka.” Shatz dodatno ističe Gallantovu izjavu da su “sve uzde uklonjene”, što sugerira označavanje civilnih objekata kao vojnih i ukidanje proporcionalnosti u vojnim akcijama, te Herzogovu tvrdnju da “u Gazi nema nevinih”, što opravdava napade na civile.

Shatzov tim analizirao je izjave u kontekstu desetljeća rasističke i dehumanizirajuće retorike izraelskih zvaničnika poput Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha, što smatra ključnim dokazom za utvrđivanje zločinačke namjere (mens rea). “Kombinacija ovih izjava s prekidima opskrbe strujom, vodom i gorivom u Gazi stvara uslove osmišljene za uništenje dijela ciljane grupe – genocidni čin prema članku 6. Rimskog statuta”, tvrdi Shatz, povezujući to s ICC-ovom odlukom o izdavanju naloga za hapšenje za Netanyahua i Gallanta.

Međunarodni pravni stručnjak koji je pregledao Shatzovu tužbu smatra da postoji snažan temelj za ICC-ovu istragu poticanja na genocid, posebno jer izraelski državni tužilac nije poduzeo mjere protiv spornih izjava. Ipak, ističe i izazove: dokazivanje direktnog poticanja, ključnog pravnog zahtjeva, može biti teško jer su mnoge izjave podložne interpretaciji.

Slučajevi protiv Yehezkelija, Smotricha i Ben-Gvira čine se najjačima, ali nije jasno mogu li se svi potrebni pravni elementi utvrditi. Osim toga, nedavni zakon američkog Predstavničkog doma, koji uvodi sankcije ICC-u zbog naloga za hapšenje izraelskih zvaničnika, dodatno komplicira situaciju.

Na pitanje što slijedi, Shatz priznaje: “Iskreno, ne znam. Sve je vrlo opasno i nepredvidivo.” Iako su Netanyahu i Gallant već suočeni s nalozima za hapšenje ICC-a zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, slučaj poticanja na genocid predstavlja novi pravni presedan. Hoće li ICC pokrenuti istragu ili donijeti presudu, ostaje neizvjesno.

Shatz je svoju karijeru započeo u Izraelu zastupajući izbjeglice i migrante uz bok Avigdoru Feldmanu, poznatom kao jedan od najboljih izraelskih advokata za ljudska prava. Kasnije je osnovao vlastiti advokatski ured fokusiran na parnice pred Vrhovnim sudom vezane uz izraelsko-palestinski sukob, a istovremeno je suosnovao nevladinu organizaciju koja se bavi pravima migranata. Nakon magistrature na Yaleu preselio se u Pariz, gdje se usredotočio na međunarodno pravo. Od 2020. godine radi kao pravni direktor Front-Lexa, a na Sciences Po predaje i vodi studente u prikupljanju dokaza za ovaj slučaj.

Njegova motivacija, kaže, proizlazi iz univerzalnog razumijevanja pojma “nikada više”, za razliku od nacionalističkog tumačenja koje povezuje s cionističkim projektom. “Moji djedovi i bake preživjeli su rat, izgubili većinu rodbine u Holokaustu i stigli u Palestinu kao izbjeglice. Zato se borim protiv zločina protiv čovječnosti, bilo da ih čini Izrael ili Evropska unija”, zaključuje Shatz. (IZVOR: El Pais, Haaretz)