Kancelar Merz, koji je na dužnost stupio prije nepuna tri mjeseca, nalazi se pod sve većim pritiskom — kako od strane socijaldemokratskih koalicionih partnera, tako i od javnosti i diplomatskog kora — dok svakodnevno stižu slike smrti, razaranja i gladi iz Gaze. Uprkos svemu, Njemačka zasad ostaje na poziciji održavanja otvorenih kanala komunikacije s Izraelom, smatrajući to važnijim od uvođenja izolacijskih mjera

Dok raste broj evropskih zemalja koje su spremne pojačati pritisak na izraelsku vladu zbog rata u Gazi i humanitarne katastrofe koja se tamo odvija, Njemačka ostaje najveća prepreka uvođenju sankcija protiv Izraela. Iako kancelar Friedrich Merz zaoštrava retoriku prema izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu do nivoa nezabilježenog u savremenoj njemačkoj politici, i dalje odbija priznati palestinsku državu, preispitati Sporazum o pridruživanju EU–Izrael ili podržati bilo kakve sankcije.

U ovom trenutku, Njemačka drži ključ za ono što Evropska unija može konkretno učiniti u vezi s ratom i glađu u Gazi. No, za sada odbija pridružiti se inicijativama drugih članica EU-a koje pozivaju na odlučniju akciju prema izraelskoj vladi.

Kancelar Merz, koji je na dužnost stupio prije nepuna tri mjeseca, nalazi se pod sve većim pritiskom — kako od strane socijaldemokratskih koalicionih partnera, tako i od javnosti i diplomatskog kora — dok svakodnevno stižu slike smrti, razaranja i gladi iz Gaze. Uprkos svemu, Njemačka zasad ostaje na poziciji održavanja otvorenih kanala komunikacije s Izraelom, smatrajući to važnijim od uvođenja izolacijskih mjera.

Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul uskoro putuje u regiju, ali zvanični Berlin poručuje da još uvijek ne planira priznati Palestinu, kao što su najavili Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošle sedmice je najavio da će Francuska priznati palestinsku državu u septembru. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da će to učiniti i Ujedinjeno Kraljevstvo, osim ako Izrael ne postigne prekid vatre i ne započne ozbiljne korake ka rješenju o dvije države.

Suprotno tome, kancelar Merz i vicekancelar Lars Klingbeil ističu da Njemačka podržava rješenje o dvije države, ali da priznavanje Palestine ne dolazi u obzir u ovoj fazi. “To se mora dogoditi na kraju procesa, ne na početku,” izjavio je Klingbeil.

Merz, koji se u prošlosti susretao s Netanyahuom kao lider opozicije, sada ističe da nije spreman priznati Palestinu “sada”, ali ne zatvara u potpunosti vrata budućim promjenama politike. Nakon posljednje sjednice Savjeta za sigurnost Njemačke, Merz je poručio: “Kontinuirano ćemo prilagođavati našu poziciju i mjere u skladu s razvojem situacije.”

Ove sedmice, Evropska komisija predložila je minimalnu sankciju protiv Izraela – djelomično isključivanje iz programa inovacija Horizon Europe, temeljenog na Sporazumu o pridruživanju EU–Izrael koji je na snazi od 2000. godine. Iako je EU još krajem juna formalno konstatovala da Izrael krši obaveze iz ovog sporazuma, konkretnog odgovora nije bilo do sada.

Uslijed izvještaja o teškoj gladi u Gazi, Komisija je predložila sankciju kao “hitnu i primjerenu” mjeru. Međutim, za njeno usvajanje potrebna je kvalificirana većina – najmanje 55% država članica koje predstavljaju 65% ukupnog stanovništva EU.

Prema diplomatskim izvorima, u prvom sastanku na ambasadorskom nivou oko deset država izrazilo je spremnost da podrži mjeru, pa čak i zatraži još oštrije korake. Njemačka nije među njima, ali nije ni izričito protiv. Upravo zbog svog uticaja i sposobnosti da utiče na oklijevajuće partnere, pozicija Berlina ključna je za ishod.

Osim Njemačke, i Mađarska, Češka i Austrija se protive bilo kakvim mjerama koje bi mogle biti percipirane kao kritika izraelske vlade.

Evropska unija je 10. jula postigla dogovor s Izraelom o značajnom povećanju isporuka humanitarne pomoći Gazi. Dogovorom su predviđeni svakodnevni ulazak najmanje 160 kamiona pomoći, isporuka 200.000 litara goriva, ponovno otvaranje graničnih prelaza i sigurnost za humanitarne radnike.

Međutim, prema izvorima iz EU, Izrael nije ispunio većinu obaveza. Iako je ostvaren ograničen napredak, količina pomoći još uvijek je daleko od dogovorenog minimuma. To dodatno pojačava frustracije unutar EU, posebno među onima koji su tražili odlučnije mjere još na sastanku ministara vanjskih poslova 15. jula.

Njemačka pozicija prema Izraelu je duboko ukorijenjena u historijskoj odgovornosti zbog Holokausta. Kao što je bivša kancelarka Angela Merkel jednom izjavila, odbrana Izraela smatra se “državnim razlogom”. Od 1950-ih, Njemačka pruža kontinuiranu vojnu i diplomatsku podršku izraelskoj državi.

Ali sa desetinama hiljada mrtvih u Gazi, te sve češćim kritikama iz evropskih i svjetskih medija, Njemačka se nalazi na raskršću između historijske odgovornosti i savremene moralne obaveze da spriječi masovna kršenja ljudskih prava.

Utjecajni Süddeutsche Zeitung u uredničkom komentaru upozorava da bi za izraelske vlasti trebalo biti alarmantno to što “najlojalniji prijatelji više nisu spremni bezuslovno podržavati rat u Gazi kao legitimnu borbu protiv terorizma.”

Nasuprot tome, konzervativni Frankfurter Allgemeine Zeitung umanjuje značaj sankcija i smatra da su one “više odgovor na unutrašnje političke potrebe pojedinih država članica, nego što će imati stvarni utjecaj na Izrael.”

“Naš cilj je vrlo jasan”, rekao je kancelar Merz nakon sastanka Savjeta za sigurnost.
“Želimo što hitnije okončanje humanitarne patnje civila u Gazi. Želimo da oružje utihne. Prije svega, želimo da naši prijatelji u Izraelu konačno pronađu mir nakon strašnih zločina 7. oktobra 2023. godine – i da žive u trajnoj sigurnosti i stabilnosti.”

Ipak, riječima sve više nedostaje snage. Njemačka politika nalazi se na raskrsnici, a Evropa čeka njen konačan odgovor.

IZVOR: El Pais