Schmidtova intervencija, iako signalizira odlučnost međunarodne zajednice da štiti Dejtonski sporazum, djeluje više simbolično nego praktično. Da se u javnosti stvori utisak kako nešto konkretno radi dok, ustvari, mirno promatra Dodikovu otvorenu disoluciju države

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt donio je ovih dana odluku kojom se obustavlja budžetsko finansiranje dviju političkih stranaka,  Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića, na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.

SNSD i US, smatra Schmidt, gube pristup značajnim budžetskim sredstvima. SNSD je u 2024. godini iz budžeta dobio oko dva miliona KM, dok je US dobila oko 400.000 KM. Ova sredstva čine značajan dio prihoda stranaka, posebno SNSD-a, čiji ukupni prihod u 2024. iznosio je oko 3,24 miliona KM.

Sredstva namijenjena ovim strankama bit će preusmjerena na poseban račun otvoren u Centralnoj banci BiH. Ova mjera predstavlja reakciju međunarodne zajednice na aktivnosti koje su ocijenjene kao prijetnja ustavnom poretku i teritorijalnom integritetu BiH, te kršenjem odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Sada su banke u BiH pod pritiskom. S jedne strane, Schmidt prijeti sankcijama za nepoštovanje odluke; s druge strane, Dodik prijeti kontrolama i kaznama prema entitetskim zakonima a sve to može dovesti do selektivnog sprovođenja odluke.

Schmidtova odluka ima za cilj poslati jasnu političku poruku i podržati nastojanja državnih institucija da očuvaju pravni poredak. Međutim, pitanje njene efektivnosti ostaje otvoreno. U praksi, SNSD i Ujedinjena Srpska bi mogli vrlo lahko nadoknaditi uskraćena sredstva alternativnim kanalima, kao što su priljevi iz javnih poduzeća ili neformalni izvori finansiranja, što je već u prošlosti bilo uočeno kroz monitoring političkih stranaka u BiH.

Iskustvo iz prošlosti, kada su slične mjere bile usmjerene prema Srpskoj demokratskoj stranci, pokazuje da takve sankcije same po sebi nisu dovoljne za suštinske promjene. Blokada sredstava teško može ozbiljnije ugroziti funkcioniranje velikih stranaka koje raspolažu razrađenim mrežama alternativnog finansiranja.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odbacio je mogućnost primjene Schmidtove odluke na teritoriji RS-a, najavljujući institucionalno protivljenje i najvjerovatnije opstrukcije u njenoj implementaciji. To otvara mogućnost širenja kruga političkih i pravnih aktera koji će biti dovedeni u sukob s odlukama visokog predstavnika, što može dodatno destabilizirati ionako krhku političku situaciju.

Odluka visokog predstavnika da obustavi budžetsko finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske mogla bi imati određeni utjecaj na izborni proces, ali teško da će biti presudna. Prvi potencijalni efekat jeste da bi Centralna izborna komisija BiH, ukoliko se odluka striktno provede, mogla zabraniti ovim strankama kandidiranje na narednim općim i lokalnim izborima. Time bi se otvorila mogućnost značajnog preoblikovanja političke scene, barem formalno.

Ali takav scenario sasvim izvjesno je nemoguć i teško da ga se može očekivati.

Međutim, s obzirom na iskustvo iz prošlosti, realno je očekivati da će SNSD pronaći alternativne načine za finansiranje svoje političke aktivnosti, uključujući podršku kroz javna poduzeća, donacije ili neformalnu mrežu simpatizera. Također, moguće su pojave “satelitskih” političkih subjekata koji bi nastupali umjesto SNSD-a, ako bi formalno bila zabranjena kandidatura.

Što se tiče političkog efekta, Dodik bi mogao ovu odluku iskoristiti kao dodatni argument za mobilizaciju biračkog tijela kroz narativ o “ugroženosti Republike Srpske”, što bi dodatno homogeniziralo glasače oko SNSD-a. Time Schmidtov potez, umjesto slabljenja SNSD-a, može imati kontraefekat jačanja političkog nacionalizma pred izbore.

Pored praktičnih izazova u sprovođenju odluke, postoje i pravne nejasnoće. Odluka Schmidta izričito navodi da je iznad svih domaćih zakona i ne dopušta sudsko preispitivanje, što izaziva zabrinutost u pogledu vladavine prava i pravne sigurnosti. Pitanje ostaje kako će se bankarski sektor ponašati, s obzirom na kompleksnu pravnu situaciju i rizike od odgovornosti.

Stoga Schmidtova intervencija, iako signalizira odlučnost međunarodne zajednice da štiti Dejtonski sporazum, djeluje više simbolično nego praktično. Da se u javnosti stvori utisak kako nešto konkretno radi dok, ustvari, mirno promatra Dodikovu otvorenu disoluciju države.