Njegov put prema vlasti nije bio lak. Odrastao je u krajnjem siromaštvu u planinskoj regiji Gyeongbuk, u gradiću Andong, kao jedno od sedmero djece. Porodica se preselila u Seul i živjela u podzemnom improviziranom smještaju nalik onima prikazanima u Oscarom nagrađenom filmu Parazit. Roditelji su se bavili sakupljanjem otpada i čišćenjem javnih toaleta. Nakon osnovne škole, Lee je radio u tvornici za izradu bejzbolskih rukavica i u ilegalnim radionicama

Bio je hladan januarski dan 2024. godine u Busanu, lučkom gradu na jugoistoku Južne Koreje, kada se Lee Jae-myung, tada 61-godišnji vođa opozicije i lider Demokratske stranke, zatekao u obilasku građevinskih radova u luci.

U jednom trenutku, nepoznati muškarac mu se približio pod izlikom da traži autogram, a zatim izvadio nož dug 18 centimetara i zario ga Leeju u vrat. Političar se srušio na tlo, a jedan od njegovih saradnika pritisnuo je ranu maramicom kako bi zaustavio krvarenje. Napadač je pokušao pobjeći, no okupljeni građani su ga savladali. Lee je helikopterom prebačen u bolnicu, gdje su liječnici obavili hitnu operaciju.

Jedanaest mjeseci kasnije, Lee Jae-myung bio je ponovo u središtu političkog spektakla. Kamere lokalnih televizija zabilježile su trenutak kada je preskakao ogradu Nacionalne skupštine dok su vojnici, poslani po naređenju tadašnjeg predsjednika Yoon Suk-yeola, pokušavali spriječiti ulazak zastupnika opozicije. Yoon je prethodno proglasio vanredno stanje i uveo vojnu upravu, dajući vojsci vanredne ovlasti. Lee je tada pozvao zastupnike svoje Demokratske stranke da probiju vojni kordon i hitno glasaju o ukidanju predsjednikove uredbe. Poziv je proširen društvenim mrežama i hiljade građana pohrlile su prema parlamentu u odbranu demokratije.

Za mnoge građane Južne Koreje, Lee je postao simbol otpora i heroj koji je spriječio kratkotrajni pokušaj državnog udara. Ubrzo se otkrilo da se njegovo ime nalazilo na popisu političara koje je vojska planirala uhapsiti. To mu je dodatno povećalo popularnost i omogućilo veliki politički povratak – nakon što je 2022. godine izgubio izbore od Yoona s minimalnom razlikom, Lee je sada postao novi predsjednik četvrte najvećee azijske ekonomije.

Na izborima održanim u utorak, Lee je odnio pobjedu s uvjerljivih 51% glasova, ostavivši daleko iza sebe bivšeg ministra rada Kim Moon-sooa, kandidata konzervativne stranke Moć naroda (PPP), koji je osvojio tek 39,3%. Lee sada preuzima predsjedničku funkciju kao jedan od političara s najvećom podrškom u novijoj historiji Južne Koreje.

Njegov put prema vlasti nije bio lak. Odrastao je u krajnjem siromaštvu u planinskoj regiji Gyeongbuk, u gradiću Andong, kao jedno od sedmero djece. Porodica se preselila u Seul i živjela u podzemnom improviziranom smještaju nalik onima prikazanima u Oscarom nagrađenom filmu Parazit. Roditelji su se bavili sakupljanjem otpada i čišćenjem javnih toaleta. Nakon osnovne škole, Lee je radio u tvornici za izradu bejzbolskih rukavica i u ilegalnim radionicama.

U svojim memoarima, Lee piše: „Moj bijedni život dao mi je snagu da izdržim sve nedaće.“ Unatoč tome što nije pohađao srednju školu, položio je državne ispite, dobio stipendiju i studirao pravo. Dvadeset godina radio je kao advokat za ljudska prava i aktivista, prije nego što je ušao u politiku. Kao gradonačelnik Seongnama, stekao je reputaciju reformatora zbog progresivnih socijalnih politika, a potom je izabran i za guvernera najnaseljenije južnokorejske pokrajine Gyeonggi.

Tokom karijere, Lee je bio izložen brojnim političkim uspjesima, ali i skandalima. Godine 2004. učestvovao je u prometnoj nesreći pod utjecajem alkohola, a mediji su kasnije izvještavali o porodičnim svađama i navodnoj vanbračnoj vezi. Trenutačno se protiv njega vodi sudski proces zbog navodne korupcije, mita i zloupotrebe ovlasti u vezi s urbanističkim projektom iz 2023. godine. Uoči predsjedničkih izbora, suočio se i s optužbama da je slao nezakonite finansijske transfere u Sjevernu Koreju, zaobilazeći sankcije UN-a.

Unatoč svemu, Lee je uspio uvjeriti građane da je on prava osoba za izlazak iz institucionalne i političke krize koju je izazvala autoritarna politika njegova prethodnika. Tokom kampanje najavio je reforme kojima bi se ograničila predsjednička moć – prijedlog uključuje smanjenje mandata predsjednika s pet na tri ili četiri godine, uz mogućnost reizbora, te decentralizaciju vlasti.

Na vanjskopolitičkom planu, novi predsjednik najavio je smanjenje napetosti sa Sjevernom Korejom, uključujući ponovno uspostavljanje vojne komunikacije prekinute prije nekoliko godina. Takođe je istakao važnost održavanja snažnog savezništva sa Sjedinjenim Američkim Državama. U jednom od svojih govora, Lee je u šaljivom tonu rekao da je spreman „puzati pod nogama Donalda Trumpa ako to bude potrebno za napredak trgovinskih pregovora“.