Nobelova nagrada za mir za 2026. godinu dodjeljuje se osobi koja je, uz izuzetnu hrabrost i integritet, predvodila put ka sveobuhvatnijem globalnom pravnom poretku. Ovogodišnja dobitnica odigrala je ključnu ulogu u osiguravanju procesuiranja ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

Norveški Nobelov komitet odlučio je dodijeliti Nobelovu nagradu za mir za 2026. godinu Navanethem „Navi“ Pillay za njene napore na promovisanju mira i međunarodnog prava.

Posvećenost Navi Pillay univerzalnim pravnim principima i njen čvrst moralni kompas predstavljaju konstante u njenoj dugoj karijeri, navodi Nobelov komitet. Rođena u porodici indijskog tamilskog porijekla tokom režima aparthejda u Durbanu (Južna Afrika), Pillay je postala pravnica i pionirka u pravnoj oblasti, suprotstavljajući se dubokoj strukturalnoj diskriminaciji, segregaciji i isključenosti. Zajednička nit povezuje njen rani rad na odbrani Nelsona Mandele i drugih koji su se suprotstavili aparthejdu sa njenim angažmanom kao sutkinje u nekim od ključnih međunarodnih sudskih procesa našeg vremena.

Ovogodišnja dobitnica značajno je proširila domet i uticaj međunarodnog prava. Obavljala je dužnost sutkinje Visokog suda u Južnoj Africi, Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu i Međunarodnog krivičnog suda. Bila je visoka komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava, a do nedavno je predsjedavala Nezavisnom međunarodnom istražnom komisijom UN-a za okupiranu palestinsku teritoriju. Danas je Navi Pillay sutkinja Međunarodnog suda pravde u predmetu u kojem je Mjanmar optužen za genocid.

U historijskim međunarodnim sudskim procesima pokazala je da pravne mjere mogu pomoći u sprečavanju ratnih djela i nasilja. Navi Pillay je također doprinijela jačanju institucija međunarodnog prava. Njena nezavisnost, stručnost i nepokolebljivost učinile su je jednom od najcjenjenijih međunarodnih pravnica našeg vremena.

Prva Nobelova nagrada za mir dodijeljena je prije 125 godina. Već tada je Norveški Nobelov komitet naglasio važnost rješavanja sukoba putem međunarodnog prava – tema koja je ostala istaknuta tokom cijele historije ove nagrade za mir. Domet međunarodnog prava proširio se nakon Drugog svjetskog rata, posebno osnivanjem institucija UN-a. Ključno saznanje bilo je da se trajni mir mora graditi na pravnim principima, a ne na volji moćnika ili krhkoj ravnoteži snaga. U poslijeratnim decenijama uvedeni su dodatni pravni mehanizmi, a taj zamah se dodatno pojačao nakon završetka Hladnog rata.

Međutim, međunarodni poredak zasnovan na pravilima nikada nije bio savršen. Najmoćnije države često su izbjegavale odgovornost. U praksi, slučajevi pokrenuti na osnovu međunarodnog prava davali su različite ishode u zavisnosti od toga ko je počinilac, a ko žrtva.

Ipak, svjedočimo tome da se sve više sukoba rješava putem diplomatije, sporazuma i pravnih mehanizama, umjesto prijetnjama, nasiljem i ratovanjem. I lideri i stanovništvo došli su do istog zaključka: međunarodno pravo je temelj mirnijeg svijeta.

U vremenu egzistencijalnih izazova – uključujući veći broj ratova i sukoba nego što ih je svijet dugo vremena vidio – međunarodno pravo više nije samo dopuna miru i sigurnosti. Ono je apsolutna nužnost.

Pa ipak, sistem međunarodnog prava izložen je ogromnom pritisku, a njegove institucije su na udaru. Vidimo pomak ka politici sile na račun pravnih okvira i globalnog poštovanja prava i pravde. Kad god sila nadvlada pravo, to podriva stabilnost, povjerenje i miran suživot.

Dodjeljujući ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir, Norveški Nobelov komitet želi podsjetiti svijet da vladavina prava – kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou – čini temelj sistema uspostavljenog radi osiguravanja mira i mirnog rješavanja sukoba. Mir zahtijeva pravdu.

Historija je pokazala da je svijet koji funkcioniše bez vladavine prava nepravedan, nerazuman i nehuman. Sudije – oni koji čuvaju tanku granicu između reda i haosa – stoga zaslužuju naše veliko priznanje. No, danas, dok se te iste sudije sankcionišu, a njihove institucije napadaju, potrebni su nam ljudi hrabrosti, vizije i odlučnosti – osobine koje Navi Pillay pokazuje u svom sudijskom radu.

Navi Pillay je pozivala države i nacionalne lidere na odgovornost i donosila nadu žrtvama nasilja i sukoba. Na svim funkcijama koje je obnašala, isticala je odgovornost pojedinaca i država da poštuju vladavinu prava. Također je doprinijela definiranju relevantnih normi i pravnih principa. Njen uticaj bio je značajan faktor kada je Međunarodni krivični sud za Ruandu utvrdio da silovanje i seksualno nasilje mogu predstavljati zločin protiv čovječnosti – kao i genocid. U istom slučaju, gđa Pillay je odigrala ključnu ulogu u još jednom pravnom iskoraku: po prvi put, optuženi se suočio s optužbama za podsticanje na vršenje genocida isključivo na osnovu širenja propagande.

Navi Pillay jača bratstvo među narodima i – sistematskim unapređenjem upotrebe tribunala za mir i pravdu – pruža suštinu, smjer i motivaciju mirovnim konferencijama u njihovom savremenom obliku.

Navi Pillay je jedna od velikih braniteljica principa međunarodnog prava našeg vremena. Njena istaknuta karijera podsjeća nas na potrebu da podržimo, ojačamo i proširimo globalnu vladavinu prava. Posvećenost Navi Pillay pravdi i ljudskom dostojanstvu izvor je nade i inspiracije svima koji teže stvaranju mirnijeg svijeta.

Podsjetimo, Navi Pillay kao predsjedavajuće Nezavisna međunarodna istražne komisije UN-a o okupiranoj palestinskoj teritoriji, uključujući Istočni Jerusalem, i Izrael utvrdila je da je “Izrael odgovoran za počinjenje genocida u Gazi“.

„Jasno je da postoji namjera da se unište Palestinci u Gazi kroz djela koja ispunjavaju kriterije utvrđene u Konvenciji o genocidu“, rekla je tada Pillay.

„Odgovornost za ove zločine leži na izraelskim vlastima na najvišim nivoima koje već skoro dvije godine orkestriraju genocidnu kampanju sa specifičnom namjerom da unište palestinsku grupu u Gazi“, rekla je Pillay. „Komisija također utvrđuje da Izrael nije uspio spriječiti i kazniti počinjenje genocida, time što nije istražio genocidna djela i nije procesuirao navodne počinitelje.“