Ako se izdaju nalozi za ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben Gvira i ministra finansija Bezalela Smotricha, to će biti prvi put da se zločin aparthejda optužuje pred međunarodnim sudom.

Zahtjevi za izdavanje naloge za hapšenje dvojice istaknutih izraelskih ministara zbog optužbi za aparthejd su spremni, otkriva Middle East Eye.

Ako se izdaju nalozi za ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben Gvira i ministra finansija Bezalela Smotricha, to će biti prvi put da se zločin aparthejda optužuje pred međunarodnim sudom.

Glavni tužilac MKS-a Karim Khan pripremio je slučajeve protiv Ben Gvira i Smotricha prije nego što je otišao na odmor u maju, prema brojnim izvorima u sudu koji su upoznati sa situacijom.

“Ti zahtjevi za naloge za hapšenje su u potpunosti završeni”, rekao je izvor iz MKS-a za MEE.

“Jedino što se nije dogodilo jeste njihovo podnošenje Međunarodnom krivičnom sudu (ICC)”, rekao je izvor koji je želio ostati anoniman.

MEE navodi da zamjenici tužilaca imaju ovlaštenje da ih podnesu sudijama za prethodni postupak na pregled, ali neki unutar MKS-a vjeruju da će zahtjevi biti tiho odloženi jer se sud suočava s neviđenim vanjskim pritiskom.

Novoizabrana američka administracija pod Donaldom Trumpom sankcionirala je Khana u februaru, a on je otišao na odmor u maju usred istrage UN-a o optužbama za seksualno zlostavljanje protiv njega, koje je on negirao.

U junu su SAD dodatno sankcionirale četiri sudije MKS-a.

To je uključivalo dvoje sudija koji su odobrili Khanov zahtjev za naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, bivšeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta i tri lidera Hamasa prošlog novembra.

Karim je bio spreman

MEE je ranije ovog mjeseca otkrio da je Khan bio izložen nizu prijetnji i upozorenja od strane istaknutih ličnosti, uključujući bivšeg britanskog ministra vanjskih poslova Davida Camerona, kao i bliskih kolega i porodičnih prijatelja, te da je strah za sigurnost tužioca potaknut timom Mossada u Hagu.

Khan je ipak podnio zahtjeve 20. maja 2024. godine, što je kulminiralo izdavanjem naloga za hapšenje Netanyahua i Gallanta u novembru te godine.

MEE shvata da je, uprkos kontinuiranom pritisku, tim tužioca nastavio istragu o navodnim izraelskim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti na okupiranoj Zapadnoj obali.

Ali prije nego što je mogao podnijeti zahtjeve, Khan je otišao na odsustvo nakon neuspjelog pokušaja da ga suspenduju.

„Karim je bio spreman“, rekao je izvor iz MKS-a za MEE.

„Nije bilo više posla po zahtjevima. Nisu sastavljani. Nisu revidirani. Bili su gotovi.

„Sve što je preostalo bilo je slijediti sudske procedure za podnošenje zahtjeva.“ Ali Karim nije imao vremena za to jer se sve odvijalo tako brzo. A onda se povukao.”

U saopštenju MKS-a u to vrijeme navodi se da će Khanovi zamjenici nastaviti njegov rad na svim slučajevima, uključujući i istragu o Palestini.

Ali da li su podneseni zahtjevi za izdavanje naloga za hapšenje Ben Gvir i Smotrich neće biti javno poznato, budući da je sud u aprilu naredio da se daljnji zahtjevi ne mogu objavljivati.

Dva izvora iz MKS-a rekla su za MEE da dva zamjenika tužioca, Nazhat Shameem Khan i Mame Mandiaye Niang, nisu podnijeli zahtjeve zbog prijetnje američkim sankcijama.

Britansko-izraelski advokat odbrane MKS-a Nicholas Kaufman rekao je u junu izraelskom javnom emiteru Kan da su američke sankcije protiv četiri sudije MKS-a “namijenjene da podstaknu odbacivanje naloga za hapšenje premijera Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Gallanta”.

Kaufman je dodao: “Shodno tome, većina komentatora vjeruje da je [sankcionisanje sudija] još jedan udarac upozorenja, ako se tako mogu izraziti, prije sankcionisanja zamjenika tužioca koji su sada preuzeli dužnost od Karima Khana.”

Na zahtjev MEE-a da prokomentariše status zahtjeva Ben Gvira i Smotricha i da li je strah od sankcija odgodio njihovo podnošenje, tužilaštvo je reklo: “Ured ne može davati komentare o pitanjima vezanim za tekuće istrage i bilo kakve konkretne optužbe koje mogu nastati u vezi sa situacijama kojima se bavi tužilaštvo. Ovaj pristup je ključan za zaštitu integriteta istraga i za osiguranje sigurnosti žrtava, svjedoka i svih onih s kojima tužilaštvo komunicira.”

Raji Sourani, advokat koji zastupa Palestinu pred MKS-om i ICJ-om, kritikovao je zamjenike tužioca zbog njihovog kašnjenja u podnošenju zahtjeva za naloge.

“Za nas, oni jako kasne. Šta čekaju? “Imate sve”, rekao je za MEE. “Odgođena pravda je uskraćena pravda.”

Jedan izvor iz MKS-a rekao je da se boje da slučaj nikada neće ugledati svjetlo dana.

“Uloženi su mjeseci i mjeseci intenzivnog rada. Ovo su zaista ozbiljni dokumenti koji dokumentiraju zaista ozbiljne zločine. Ako zahtjevi Bena Gvira i Smotricha jednostavno nestanu, prilika za procesuiranje jednog od najočitijih primjera aparthejda u svijetu danas vjerovatno će biti zauvijek izgubljena.”

27. maja, The Wall Street Journal je izvijestio da se tužilac pripremao da traži naloge za Bena Gvira i Smotricha prije nego što je otišao na odmor, te da su tužioci “vagali” da li su njih dvojica počinili ratne zločine povezane s njihovom ulogom u širenju naselja.

Ali u izvještaju nije spomenuto da je aparthejd centralna optužba protiv oba izraelska lidera, kako su tri izvora upoznata s tim slučajem rekla za MEE, niti da je jedini korak koji je preostao tužilaštvu bio podnošenje zahtjeva.

Prema Rimskom statutu, osnivačkom ugovoru Međunarodnog krivičnog suda, aparthejd je zločin protiv čovječnosti. Definiše se kao “nehumana djela počinjena u kontekstu institucionalizovanog režima sistematskog ugnjetavanja i dominacije jedne rasne grupe nad bilo kojom drugom rasnom grupom ili grupama, a počinjena s namjerom održavanja tog režima”.

Izrael su za aparthejd optužili pravni stručnjaci i brojne grupe za ljudska prava, uključujući Human Rights Watch sa sjedištem u New Yorku i izraelski B'Tselem.

U julu 2024. godine, Međunarodni sud pravde (ICJ), glavno sudsko tijelo UN-a, izdao je pravno mišljenje da je izraelska okupacija Gaze i Zapadne obale nezakonita. Također je zaključio da je izraelsko “gotovo potpuno odvajanje” Palestinaca na Zapadnoj obali, uključujući širenje naselja, prekršilo njegove obaveze prema međunarodnom pravu da spriječi, zabrani i iskorijeni svaku rasnu segregaciju i aparthejd.

Pritisci i prijetnje

Dana 10. juna, Velika Britanija, Australija, Kanada, Novi Zeland i Norveška sankcionisale su Smotricha i Bena Gvira zbog “njihovog ponovljenog podsticanja nasilja nad palestinskim zajednicama”.

MEE je kontaktirao izraelsku vladu za komentar, ali do trenutka objavljivanja nije dobio odgovor.

Prošlog mjeseca, istraga MEE otkrila je da je 1. maja advokat odbrane MKS-a Kaufman rekao Khanu da je razgovarao s Netanyahuovim pravnim savjetnikom i da je “ovlašten” da Khanu predloži da se “spusti sa drveta”.

Rekao je Khanu da se obrati sudu kako bi se nalog za hapšenje Netanyahua i Gallanta prekvalifikovao u “povjerljive”, prema bilješci sa sastanka koja je podnesena u spis MKS-a i koju je MEE vidio.

Sugerisano je da bi ovo omogućilo Izraelu da pristupi detaljima optužbi, što u to vrijeme nije mogao učiniti, i da ih ospori privatno, bez objavljivanja ishoda.

Ali Kaufman je upozorio da ako se otkrije da tužilac traži još naloga za hapšenje u vezi sa Zapadnom obalom ili ako se nalozi za Netanyahua i Gallanta ne povuku, onda “bi sve opcije bile isključene”.

Prema bilješci, Kaufman je rekao Khanu: “Uništit će tebe i uništit će sud.”

Netanyahuov ured u to vrijeme nije odgovorio na zahtjeve za komentar.

Odgovarajući na pitanja MEE-a, Kaufman je negirao da je prijetio Khanu. Negirao je da je ovlašten da daje bilo kakve prijedloge u ime izraelske vlade i rekao je da je podijelio svoje lične stavove s Khanom o situaciji u Palestini.

Dvije sedmice nakon sastanka, Khan je otišao na neodređeno vrijeme nakon što je The Wall Street Journal objavio nove optužbe za seksualni napad protiv njega, što je on negirao.

Nema naznaka o bilo kakvoj vezi između sastanka Kaufmana i Khana i objavljivanja optužbi.

MEE je također u junu otkrio da je 23. aprila 2024. godine, dok se Khan pripremao da podnese zahtjev za naloge za Netanyahua i Gallanta, tadašnji britanski ministar vanjskih poslova David Cameron u telefonskom razgovoru s tužiocem zaprijetio da će Velika Britanija uskratiti finansiranje i povući se iz Međunarodnog krivičnog suda ako sud izda naloge.

Khan se suočio s većim pritiskom iz drugih izvora. Na virtualnom sastanku s dužnosnicima Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u maju 2024. godine, američki republikanski senator Lindsey Graham zaprijetio im sankcijama ako Khan zatraži naloge.

Sada se MKS nalazi u nesigurnoj poziciji. Mnogi se boje da bi sama institucija mogla biti meta sankcija, što bi paraliziralo rad suda.

U daljnjoj prijetnji sudu prošlog mjeseca, pravni savjetnik američkog State Departmenta Reed Rubinstein upozorio je da “sve opcije ostaju na stolu” osim ako se ne raspuste svi nalozi za hapšenje i istraga o navodnim izraelskim ratnim zločinima.

Ostaje da se vidi da li će MKS izdati naloge za hapšenje Bena Gvira i Smotricha u ovim okolnostima.