Ova odluka Barcelone podsjeća na historijsku epizodu iz 1990-ih, kada je grad, na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika Pasquala Maragalla, osnovao Distrikt 11 posvećen Sarajevu

Gradonačelnik Barcelone, Jaume Collboni, najavio je obnovu jednog od najpoznatijih projekata katalonske metropole, stvaranje „Distrikta 11“. Ovaj put riječ je o simboličnom uključivanju Gaze i palestinskih gradova poput Betlehema i Ramallaha u teritorijalnu organizaciju Barcelone, kao izraz institucionalizirane solidarnosti sa palestinskim narodom.

Collboni je odluku objavio tokom posjete Amanu, gdje je boravio u izbjegličkom kampu pod okriljem UNRWA-e, u kojem živi oko 62.000 Palestinaca. Upravo neki od njih već godinama imaju koristi od saradnje sa stručnjacima iz Barcelone, posebno u oblasti zdravstva.

„Grad Barcelona ima novi distrikt“, rekao je Collboni, pojašnjavajući da Distrikt 11 neće biti samo simbol, već i stvarna organizacijska cjelina u koju će biti uključeni općinski radnici i tehničari. Oni će raditi na projektima u oblasti urbanizma, zdravstva, obrazovanja i socijalnih usluga, pružajući znanje i podršku na terenu, ali i kroz obuke lokalnih stručnjaka.

Gradonačelnik je naglasio da je cilj stvoriti dugoročnu strukturu saradnje: „Nije riječ samo o jednokratnoj pomoći, nego o stvaranju srednjoročne i dugoročne podrške. Moramo misliti ne samo na obnovu gradova, nego i na kvalitet života izbjeglica.“

Planirano je da Distrikt 11 za Palestinu bude formaliziran do kraja 2025. godine, sa početnim budžetom od milion eura. U tu cifru ulazi i već postojeća humanitarna pomoć, poput projekata pristupačnosti gradskih i javnih prostora osobama sa invaliditetom. „Obaveza Barcelone je da ostane uz Palestinu do kraja“, poručio je Collboni.

Collboni je u ponedjeljak u Amanu najavio i da će Barcelona udvostručiti svoj doprinos UNRWA-i – na 400.000 eura. Novac će se koristiti za nabavku hrane, lijekova i podršku programima u kojima učestvuju katalonski ljekari i medicinske sestre, posebno onim usmjerenim na pomoć djeci sa invaliditetom.

Gradonačelnik je u isto vrijeme oštro kritikovao izraelske vlasti zbog blokiranja humanitarne pomoći Gazi. „Više od 6.000 kamiona ne može ući u Gazu, teritoriju koju su Ujedinjene nacije proglasile područjem gladi“, upozorio je.

Collboni je prošle sedmice planirao posjetiti Zapadnu obalu, ali mu je Izrael zabranio ulazak na okupirane palestinske teritorije.

Ova odluka Barcelone podsjeća na historijsku epizodu iz 1990-ih, kada je grad, na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika Pasquala Maragalla, osnovao Distrikt 11 posvećen Sarajevu. To je bio rezultat solidarnosti koja je započela tokom otvaranja Olimpijskih igara u Barceloni 25. jula 1992. godine.

Tada je, pred cijelim svijetom, sarajevski gradonačelnik Muhamed Kreševljaković održao emotivan govor tražeći pomoć za opsjednuti grad. Maragall se odmah obavezao da će Barcelona pomoći Sarajevu, a tom pozivu odazvali su se građani i institucije širom Katalonije.

Već u oktobru iste godine iz Barcelone je krenuo prvi konvoj sa 200 tona humanitarne pomoći. U Sarajevo je dopremljen i satelitski telefon, čiji je signal putovao preko Barcelone, omogućivši građanima opsjednutog grada jedinu vezu sa svijetom.

Od 1992. do kraja rata Katalonci su organizirali na desetine humanitarnih akcija i dopremili više od 2.500 tona pomoći. Svakog ponedjeljka u svih 340 katalonskih općina održavana je minuta šutnje za građane Sarajeva. Na protestu 21. jula 1995. godine, nakon genocida u Srebrenici, više od 20.000 ljudi, predvođenih predsjednikom Vlade Katalonije Jordijem Pujolom i predstavnicima svih političkih partija, izašlo je na ulice Barcelone. Na transparentima je pisalo: „Svi smo tu, samo nas je 8000 manje“.

Barcelona je pomagala i kroz konkretne projekte:

organizirala je akciju “Zovi za Sarajevo”, kojom je 300.000 ljudi telefonskim pozivima skupljalo sredstva za obnovu Nacionalne biblioteke;

donirala je 205.000 eura za obnovu stadiona Koševo, gdje je održan atletski “Miting solidarnosti”;

donirala je 20 autobusa za GRAS;

za obnovu stanova u naselju Mojmilo izdvojeno je 2,887 miliona eura, a dodatno 650.000 eura za Dom zdravlja i 150.000 za vrtić u istom naselju;

u Hadžićima i Tarčinu obnovljeno je 80 kuća uz donaciju od 250.000 eura;

uz pomoć Juana Antonija Samarancha i Barcelone obnovljena je Olimpijska dvorana Zetra;

za obnovu Kamernog teatra 55 Barcelona je donirala 150.000 eura.

Pomoć je stizala i za bolnice u Sarajevu i Tuzli, kao i za kulturne projekte, promocije, koncerte, studentske razmjene i posjete privrednika.

Posebnu ulogu igrali su i obični građani i humanitarci. Od 1992. do 1995. godine katalonski volonteri doveli su u Bosnu 105 kamiona humanitarne pomoći, uglavnom hrane i odjeće, a u Kataloniju je putem njihovih mreža otišlo 107 bh. izbjeglica. Procjenjuje se da su ukupno dopremili oko 2.000 tona hrane.

Godine 1994. opremili su hirurškom opremom bolnicu u naselju Suhodol, a tri godine kasnije obnovili školu u Lokvama. Također su napravili tribine, tartan stazu i upravnu zgradu na stadionu Radnika u Hadžićima, objekte koje je 2005. godine svečano otvorio tadašnji predsjednik FC Barcelone Joan Laporta.

Tri osobe iz Barcelone, Pasqual Maragall, Juan Maria Tintore i Manel Vila, proglašene su počasnim građanima Sarajeva. Ramon Pujol, član uprave FC Barcelone, tri mjeseca je proveo u Bosni u humanitarnoj misiji, uzimajući neplaćeno odsustvo kako bi pomagao građanima u ratnim godinama.

Danas, gotovo tri decenije kasnije, Barcelona ponovo otvara Distrikt 11, ovoga puta za Palestinu. Kao što je u 1990-im bila „posljednja linija odbrane“ Sarajeva, sada želi biti institucionalni saveznik Gaze i palestinskog naroda. Jaume Collboni je naglasio da Distrikt 11 nije samo simbolična gesta: „Naš zadatak je da uložimo iskustvo i resurse Barcelone u poboljšanje života palestinskog naroda, i to je obaveza do kraja.“