Martinović je podsjetio da slučaj Fejzić nije usamljen. Tokom i nakon rata, hrvatska državljanstva dobili su brojni zvaničnici, uglednici, ali i pojedinci s kriminalnim dosjeima iz BiH. Među njima su, tvrdi, i osobe koje danas djeluju „protiv interesa Republike Hrvatske i protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini“. Kao primjer naveo je ambasadora BiH u Washingtonu Svena Alkalaja, te bivšu ministricu vanjskih poslova Biseru Turković

Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, Tomislav Martinović (HDZ BiH), otvorio je temu koja već godinama izaziva političke tenzije i spekulacije, pitanje dodjele hrvatskog državljanstva osobama iz Bosne i Hercegovine. Martinović je zatražio da se preispita kome je sve službeni Zagreb dao državljanstvo i na kojim osnovama, upozoravajući na, kako je rekao, „ozbiljne zloupotrebe i koruptivne prakse koje su potkopale povjerenje i institucija i političkog sistema“, piše Večernji list.

Kao ilustrativan primjer Martinović je naveo slučaj Berine Fejzić, izaslanice u Domu naroda FBiH iz Kluba Hrvata. Fejzić je izabrana u entitetski parlament kao predstavnica Hrvata iz Bosansko-podrinjskog kantona, iako prema popisu stanovništva iz 2013. u Goraždu živi svega 23 Hrvata. Njena kandidatura izazvala je sumnje jer se formalno izjasnila kao Hrvatica, iako potječe iz bošnjačke porodice i politički djeluje, kako stoji na stranici federalnog parlamenta, u stranci BNS, čiji je osnivač Sanin Musa, poznat po pokušaju da na blagdan Velike Gospe organizira „pohod“ na Široki Brijeg.

“Osnivač te stranke je Sanin Musa koji je pripremao onaj svoj famozni pohod na Široki Brijeg ne bi li klanjao na blagdan Velike Gospe. Sada imate našu kolegicu koja je kao Hrvatica pristala biti nositeljica takvih ideja. To je šizofreno do kraja”, kazao je Martinović.

Martinović je taj slučaj opisao kao „institucionalnu šizofreniju“, tvrdeći da je riječ o zloupotrebi nacionalnog identiteta zarad političkih pozicija i koristi. Prema njegovim riječima, i Berina i njen otac Edim Fejzić, koji je također bio izaslanik u Klubu Hrvata, posjeduju hrvatsko državljanstvo, što dodatno pojačava sumnje u način na koji su ta dokumenta dodijeljena.

Martinović je podsjetio da slučaj Fejzić nije usamljen. Tokom i nakon rata, hrvatska državljanstva dobili su brojni zvaničnici, uglednici, ali i pojedinci s kriminalnim dosjeima iz BiH. Među njima su, tvrdi, i osobe koje danas djeluju „protiv interesa Republike Hrvatske i protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini“. Kao primjer naveo je ambasadora BiH u Washingtonu Svena Alkalaja, te bivšu ministricu vanjskih poslova Biseru Turković.

„Oni koji su zahvaljujući Hrvatskoj stekli pasoš, sada sistematski rade na rušenju političkog položaja hrvatskog naroda u BiH“, kazao je Martinović, dodavši da bi državljanstva trebala biti oduzeta svima koji „zloupotrebljavaju povjerenje države koja im ih je dodijelila“.

Predsjedavajući Doma naroda smatra da je nužno da hrvatske institucije, prije svega Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, dostave jasan i transparentan izvještaj o kriterijima, postupcima i osobama koje su dobile hrvatsko državljanstvo na teritoriji Bosne i Hercegovine.

„Ne može se tolerisati situacija u kojoj hrvatski pasoš postaje sredstvo političke trgovine. Hrvatsko državljanstvo mora biti izraz pripadnosti državi i njenim vrijednostima, a ne oruđe za političke manipulacije“, poručio je Martinović.

Inicijativa Tomislava Martinovića otvorila je Pandorinu kutiju višedecenijskih nejasnoća i sumnji oko dodjele hrvatskih državljanstava osobama iz BiH. Tema, koja zadire u odnose dviju država, nacionalni identitet i političku etiku, mogla bi postati jedno od važnijih pitanja u narednim mjesecima i u Zagrebu, i u Sarajevu.

IZVOR: Večernji list