Vlada je u četvrtak održala prvu sjednicu posvećenu razoružavanju milicije, što je historijski trenutak. No, Hezbollahov generalni sekretar Naim Qassem upozorio je da se grupa neće razoružati, optužujući Izrael za kontinuiranu agresiju i ostavljajući prostor za dijalog samo nakon ukidanja „okupacijskog pritiska“

Liban se suočava s delikatnim zadatkom razoružavanja Hezbollaha, moćne šiitske milicije i političke stranke, koja je značajno oslabljena nakon sukoba s Izraelom. Libanski predsjednik Joseph Aoun, čija je kandidatura podržana od Washingtona i Rijada, najavio je odlučnost u uspostavljanju državnog monopola nad oružjem, što se smatra korakom ka izgradnji političkog poretka bez Hezbollaha.

U intervjuu za Al-Araby Al-Jadeed, Aoun je izjavio: „Odlučeno je da oružje mora biti isključivo u rukama države.“ Naglasio je da će se implementacija odvijati kroz „bilateralne razgovore između predsjedništva i Hezbollaha“, ističući dijalog kao ključ za izbjegavanje sukoba.

Hezbollah, jedina oružana grupa koja je zadržala arsenal nakon libanskog građanskog rata 1990. godine, suočava se s pritiscima iz više smjerova. Primirje potpisano s Izraelom u novembru 2024. temelji se na rezoluciji UN-a 1701, koja zabranjuje prisutnost Hezbollaha i izraelskih trupa južno od rijeke Litani te zahtijeva razoružavanje svih milicija prema rezoluciji 1559.

Međutim, izraelski napadi, u Kojima je od primirja ubijen najmanje 71 civil prema podacima UN-a, nastavljaju se pod izgovorom sprječavanja ponovnog naoružavanja Hezbollaha. Libanski ministar informisanja Paul Morcos izvijestio je o 2.700 incidenata kršenja primirja, uz 190 žrtava.

Unatoč saradnji Hezbollaha s libanskom vojskom južno od Litanija, pritisak raste. Američka izaslanica Morgan Ortagus, koja je pohvalila Izrael za „pobjedu nad Hezbollahom“, vrši pritisak na Bejrut, dok unutrašnji politički akteri vide priliku za marginalizaciju grupe.

Vlada je u četvrtak održala prvu sjednicu posvećenu razoružavanju milicije, što je historijski trenutak. No, Hezbollahov generalni sekretar Naim Qassem upozorio je da se grupa neće razoružati, optužujući Izrael za kontinuiranu agresiju i ostavljajući prostor za dijalog samo nakon ukidanja „okupacijskog pritiska“.

Stručnjaci upozoravaju na opasnosti. David Wood iz Međunarodne krizne grupe naglašava da Aounov fokus na dijalog odražava oprez kako bi se izbjegla destabilizacija Libana. „Predsjednik i vlada su u teškom položaju“, kaže Wood, ukazujući na pritiske izvana i unutar zemlje.

Michael Young iz Carnegie Endowmenta podsjeća na Aounovu vojnu prošlost tokom građanskog rata, što ga čini opreznim prema vojnim rješenjima. „Aoun ne želi građanski rat samo zato što Amerikanci i Izraelci vrše pritisak“, kaže Young.

Hezbollahov zastupnik Ibrahim Mousawi tvrdi da grupa podržava državni monopol nad oružjem, ali ističe da vlada nikada nije opremila vojsku za odbranu od Izraela. „Zašto nam ne daju odbrambene rakete za zaštitu zračnog prostora?“ pita Mousawi, optužujući SAD za ograničavanje libanske vojske.

Ipak, proces razoružavanja čini se neizbježnim. Young upozorava da bi Izrael mogao eskalirati sukob ili okupirati dodatne teritorije, dok domaći politički akteri možda potajno žele da Izrael „završi posao“. No, promjena ustava za veću šiitsku moć u zamjenu za oružje bila bi složena i malo vjerovatna. Liban ulazi u neizvjesnu fazu, balansirajući između stabilnosti i rizika od novog sukoba. (IZVOR: El Pais)