Smajić je Katoličkoj crkvi poklonio zemljište, ukupno 60 dunuma, te finansirao i organizovao radove na izgradnji nove crkve koja je svečano blagoslovljena 2022. godine
U Bugojnu je preminuo Husein Huso Smajić, lokalni poduzetnik čije je ime u protekloj deceniji izašlo iz lokalnih okvira nakon nesvakidašnjeg otkrića na njegovom imanju u naselju Vesela. Vijest o njegovoj smrti označila je kraj priče koja je započela kao privatni građevinski poduhvat, a pretvorila se u kompleksan arheološki, pravni i društveni događaj.
Smajić je 2014. godine započeo radove na izgradnji vještačkog jezera i mini hidroelektrane za vlastite potrebe, na rijeci Veseloj. Tokom iskopavanja, građevinske mašine naišle su na masivne blokove klesanog kamena. Umjesto nastavka radova, Smajić je obustavio projekat i o nalazu obavijestio Zavod za zaštitu spomenika u Sarajevu i Katoličku crkvu. Arheološkim istraživanjima, koja je vodila arheologinja Ajla Sejfuli iz Travnika, utvrđeno je da se na toj lokaciji nalaze temelji srednjovjekovne crkve.
Analiza materijala pokazala je da je objekat građen od domaće sedre i specifičnog klesanog kamena žestaca koji nije autohton za bugojansko područje. Historičari i hroničari povezuju ovu lokaciju s historijskim zapisima fra Andreja Šiparčića iz 1648. godine i navodima fra Nikole Lašvanina, prema kojima je na tom mjestu 15. maja 1406. godine održan kapitul Bosanske franjevačke vikarije, kada je za vikara izabran fra Marin Splićanin. Zabilježeno je i da je lokalitet u 15. stoljeću posjetio bosanski kralj Stjepan Ostoja, dok se procjenjuje da je prvobitna građevina uništena oko 1415. godine.
Proces konzervacije i odabir načina obnove pratile su administrativne i proceduralne nesuglasice. Smajić je iskazivao nestrpljenje prema brzini rada nadležnih institucija i stručnih timova, izražavajući namjeru da vlastitim sredstvima podigne objekat i pomjeri planirano jezero, pa i sruši vlastitu kuću ukoliko to bude potrebno. Iz Vrhbosanske nadbiskupije tada su naglašavali da obnova na historijskim temeljima zahtijeva detaljna naučna istraživanja i formalne dozvole državnih organa.
Nakon što su stručnjaci predložili da se pronađeni temelji konzerviraju, donesena je odluka o izgradnji nove crkve u neposrednoj blizini arheološkog lokaliteta. Smajić je Katoličkoj crkvi poklonio zemljište, ukupno 60 dunuma, te u potpunosti i djelimično finansirao i organizovao radove na novom objektu. Projekat je dobio blagoslov tadašnjeg vrhbosanskog nadbiskupa, kardinala Vinka Puljića, a nova crkva svečano je blagoslovljena na blagdan Gospe od Anđela 2022. godine.
Njegov potez izazvao je podijeljene reakcije u lokalnoj zajednici. Dok je naišao na podršku općinskih struktura i dijela javnosti, pojedini predstavnici lokalnih vjerskih institucija izražavali su neslaganje s takvim postupkom. Smajić se na te kritike nije obazirao, ističući da postupa prema sopstvenim uvjerenjima.
Smajić je u lokalnim okvirima bio poznat I po finansijskim prilozima za obnovu pravoslavne crkve u Bugojnu, izgradnju džamije u mjestu Omerovići kod Tomislavgrada, te slanju humanitarne pomoći tokom ratnih zbivanja u Hrvatskoj i poplava u Odžaku. Za angažman na lokalitetu u Veseloj dodijeljeno mu je društveno priznanje Osoba godine na manifestaciji Večernjakov pečat.
Smajićev životni put završio se u u Bugojnu, a iza njega ostaje konzervirani arheološki lokalitet iz 15. stoljeća i novoizgrađena crkva na imanju u Veseloj kao trajni materijalni tragovi njegovih životnih odluka.
