Jedan od razloga za odluku zvanične Ljubljane tiče se, prema neslužbenim navodima, sumnjivog kapitala povezanog s Dodikovim krugom. Slovenačke obavještajne službe navodno su upozorile da se kroz nekretninske i poslovne aranžmane u zemlji pere novac iz Republike Srpske. Iako detalji ostaju povjerljivi, činjenica da se vlada odlučila na tako radikalnu mjeru upućuje na ozbiljnost optužbi

Slovenačka vlada donijela je jednoglasnu odluku kojom se Miloradu Dodiku, razriješenom predsjedniku Republike Srpske i pravosnažno osuđenom političaru, zabranjuje ulazak na teritoriju te zemlje. Odluka je donesena na sjednici održanoj 12. septembra 2025. godine, a obrazloženje ostaje tajno.

Iako je formalno riječ o sigurnosnoj mjeri, njen politički i simbolički značaj nadilazi granice Slovenije, otvarajući pitanja o poziciji Dodika u regionalnim odnosima, o njegovom međunarodnom legitimitetu, ali i o ulozi Evropske unije na Balkanu.

Milorad Dodik, političar čija karijera traje duže od dvije decenije, odavno je prepoznat kao jedan od najkontroverznijih lidera u regionu. Od “svježeg povjetarca” koga je nekada podržavala međunarodna zajednica, prerastao je u najtvrdokornijeg protivnika politike visokog predstavnika i samozvanog čuvara Dejtonskog sporazuma.

Njegovo uporno osporavanje institucija Bosne i Hercegovine, prijetnje otcjepljenjem Republike Srpske i otvorena saradnja s Moskvom stavili su ga pod međunarodne sankcije još prije nekoliko godina. Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Njemačka, Austrija i druge zemlje već su mu ranije zabranile ulazak. Slovenska odluka sada samo nastavlja taj niz ali taj je potez izraz spremnosti Ljubljane da se svrstava među one članice EU koje Dodika vide kao sigurnosni rizik, a ne tek kao regionalni problem.

Kako je naglasio potpredsjednik slovenske vlade Matej Arčon, odluka je donesena jednoglasno i gotovo bez rasprave. “Obrazloženje je vrlo ozbiljno i teško, zbog čega nije bilo posebnog protivljenja”, rekao je Arčon, ističući da su odluku diktirali sigurnosni podaci o sumnjivim tokovima kapitala povezanih s Dodikovim režimom.

Odluka Ljubljane izazvala je promptnu reakciju u Banjaluci. Članica Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Željka Cvijanović, ocijenila je da slovenačke sankcije ne doprinose smirivanju krize u BiH, te da su produkt “dugogodišnjeg neodgovornog intervencionizma međunarodne zajednice”.

Parlament Republike Srpske otišao je i korak dalje, donio je odluku o recipročnim mjerama, zabranjujući ulazak predsjednici Slovenije Nataši Pirc Musar i ministrici vanjskih poslova Tanji Fajon na teritoriju RS. Međutim, stručnjaci podsjećaju da entitet nema ovlasti da vodi vanjsku politiku niti da zabranjuje ulazak stranim državnicima.

Dr. Faris Kočan s ljubljanskog Fakulteta društvenih nauka ocijenio je taj potez kao pravno ništavan, dodajući da Dodik ovakvim gestama pokušava poraz pretvoriti u prividnu pobjedu.

Slovenija, iako mala država, ima značajnu ulogu u regionalnim pitanjima zbog članstva u EU i NATO-u. Kao nekadašnja republika Jugoslavije, Ljubljana pažljivo prati dešavanja na Balkanu, naročito u Bosni i Hercegovini.

Odnos prema Dodiku u ovom smislu postaje i pitanje evropskog kredibiliteta. Dok Evropska unija kao cjelina još nije uspjela postići konsenzus o zajedničkim sankcijama protiv Dodika, pojedine članice, među njima Njemačka, Austrija i sada Slovenija, odlučuju se na nacionalne mjere. Takvi potezi, prema mišljenju analitičara, imaju snažnu simboličku vrijednost: šalju poruku da Dodik više nije poželjan sagovornik u evropskim prijestonicama.

Jedan od razloga za odluku zvanične LJubljane tiče se, prema neslužbenim navodima, sumnjivog kapitala povezanog s Dodikovim krugom. Slovenačke obavještajne službe navodno su upozorile da se kroz nekretninske i poslovne aranžmane u zemlji pere novac iz Republike Srpske. Iako detalji ostaju povjerljivi, činjenica da se vlada odlučila na tako radikalnu mjeru upućuje na ozbiljnost optužbi.

Dodik, čija porodica i poslovni krug imaju imovinu i u Sloveniji, do sada je redovno posjećivao tu zemlju. Posljednji put boravio je 2022. godine, na sastanku lidera zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja. Nakon nove odluke, ta vrata za njega su zatvorena.

Podsjetimo, Sud Bosne i Hercegovine nedavno je Dodika osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nesprovođenja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Plaćanjem novčane kazne izbjegao je zatvor, ali gubitak predsjedničkog mandata, koji je potvrdila i Centralna izborna komisija BiH, Dodik ne priznaje.

U Banjaluci i dalje figurira kao faktički lider Republike Srpske, predvodeći sjednice entitetske vlade i parlamenta. Najavljen je i referendum o validnosti Schmidtovih odluka i odluka državnih institucija, što dodatno komplikuje političku situaciju.

Dodik je izazvao paradoksalnu situaciju: iako mu je pravosnažna presuda onemogućila obavljanje funkcije, on nastavlja djelovati kao da se ništa nije dogodilo, koristeći institucionalne i medijske resurse entiteta kako bi održao privid moći.

Odluka o zabrani ulaska u Sloveniju dolazi u trenutku kada se EU suočava s izazovom kako očuvati stabilnost Balkana. Dok Bruxelles nastoji održati proces proširenja na životu, Dodik svojim potezima stalno testira granice Dejtonskog sporazuma i strpljenje međunarodne zajednice.

Njegovo oslanjanje na Moskvu i kontakti s Beogradom dodatno komplikuju sliku. U trenutku kada je Zapad ujedinjen u podršci Ukrajini i nastoji ograničiti ruski utjecaj, Dodik se nametnuo kao najistaknutiji proruski političar u regiji. Sankcije koje mu uvodi Slovenija stoga imaju i širi geopolitički smisao: ograničavaju prostor za ruski utjecaj preko Banjaluke.

Iako Dodik i dalje uživa podršku dijela stanovništva, jasno je da njegov režim trpi ozbiljne udarce. Presude, sankcije i međunarodna izolacija sve više pokazuju pukotine u njegovoj vlasti. Prema mišljenju Farisa Kočana, referendum kojeg se navodno priprema u Republici Srpskoj može poslužiti Dodiku da još jednom demonstrira narodnu podršku, ali je pitanje koliko će to dugoročno promijeniti njegov položaj. “Zapravo, radi se o pokušaju da se poraz pretvori u pobjedu, da se gubitak legitimiteta kompenzira populističkim narativom”, kaže Kočan.

Važno je primijetiti da Slovenija nije postupila iz sažaljenja prema Bosni i Hercegovini, nego primarno iz vlastitih sigurnosnih razloga. Ipak, posljedice odluke osjećaju se širom regiona.

Za opoziciju u Republici Srpskoj, ovo je signal da Dodik gubi međunarodni legitimitet. Za Sarajevo, to je potvrda da entitetski lider više nema slobodan prolaz ni u susjedne zemlje EU. Za Beograd, međutim, to je neugodan podsjetnik da politika podrške Dodiku dolazi sa sve većom cijenom.

Dodik je, uprkos pravosnažnim presudama, još uvijek faktički lider Republike Srpske. No prostor njegovog političkog djelovanja sve je uži, kako u regiji tako i u Evropi. Slovenačke sankcije stoga nisu kraj priče, ali jesu novi signal da se njegova era približava kraju.

IZVOR: Delo, 24ur, RTVSLO