Kada su Evropljani 1486. godine oplovili Rt dobre nade, ostavljajući Atlantski okean iza sebe, ušli su u Indijski okean — prostor koji su Arapi odavno poznavali i sistemski mapirali.

Iako je islamska ekspanzija povezala obale Indijskog okeana u jedinstvenu mrežu, pomorska tradicija na tom prostoru postojala je i mnogo ranije. Još u antičko doba rimski trgovci susretali su se s dalekim pomorcima. Dokazi o toj razmjeni, poput kovanica ili amfora, pronađeni su čak u Indiji. Luka s poznatim imenima poput Adena, Hormuza i Kalikuta postale su središta trgovine, a arapski su mornari s vremenom razvili sopstvene metode navigacije, čineći putovanja sigurnijim i bržim.

Kao i većina starih moreplovaca, ni Arapi se nisu često upuštali u duboko more. Plovili su uz obalu, poznavajući ključne orijentire i prirodne znakove. Znanje se prenosilo usmenom tradicijom, ali se vremenom razvila mreža koja je obuhvatala čitav okean. Sve se promijenilo tokom Arapskog zlatnog doba (7–15. stoljeće).

Jedna od presudnih inovacija bila je spoznaja o sezonskim monsunskim vjetrovima. Kada su naučili da ih predviđaju i koriste, mogli su planirati tačne termine polaska i povratka.

S razvojem plovidbe po otvorenom moru i rastom trgovine, arapskim su pomorcima bili potrebni pouzdaniji instrumenti. Njihovo usmeno znanje počelo je ustupati mjesto kartama. Arapski kalifi su poticali naučni pristup kartografiji, zasnovan na astronomiji i matematici, čime su nastale prve precizne pomorske mape s označenim strujama, obalama i rutama.

Trgovački centri poput Adena, Hormuza i Kalikuta cvjetali su zahvaljujući redovnim pomorskim linijama. Aden, u Crvenom moru, bio je čvorište trgovine između Afrike, Indije i Sredozemlja. Hormuz je povezivao perzijska, arapska i indijska tržišta, dok je Kalikut u Indiji bio poznat po susretima arapskih, kineskih i azijskih trgovaca. Arapi su se tako učvrstili kao posrednici između Evrope, Afrike i Azije.

Tokom Zlatnog doba islama, arapski pomorci usavršili su instrumente i navigacione tehnike. Pored poznavanja zvijezda i vjetrova, koristili su i astrološke i mehaničke alate poput astrolaba i jednostavnog instrumenta kamal. Kamal je bio daska s konopcem i čvorovima, pomoću koje se mjerio ugao između horizonta i određene zvijezde, čime su mogli izračunati geografske širine.

Učenjaci su objedinjavali grčka, perzijska i indijska znanja, dodajući vlastita zapažanja. Astronom Al-Sufi u svom djelu Knjiga stalnih zvijezda zabilježio je više od 250 nebeskih tijela. Mornarska znanja o lukama, vjetrovima i rutama, koja su se ranije pamtila, počela su se zapisivati u priručnicima zvanim rahmani. Kulminacija tog znanja bila je knjiga „Korisne informacije o principima i pravilima mora“ koju je u 15. stoljeću napisao Ahmad ibn Madžid, jedan od najpoznatijih arapskih navigatora.

Arapski brodograditelji razvili su i posebne tipove brodova, spajajući arapske inovacije s indijskim, perzijskim i afričkim tehnikama. Njihovi modeli kasnije su utjecali i na portugalske i evropske brodove iz doba velikih geografskih otkrića.

Neke od ključnih arapskih inovacija uključuju: trokutasta latinska jedra, koja su omogućavala plovidbu protiv vjetra i bolju upravljivost tokom monsuna; spojene drvene ploče  brodograditelji su doslovno „šivali“ daske trupa konopcem kroz male otvore, što je brodu davalo veću elastičnost na uzburkanom moru; upotrebu smole i vlakana za brtvljenje spojeva.

Brodski tip dau (dhow) i kasniji sambuk poboljšani su latinskim jedrima, a konačni oblik dosegnut je u 16. stoljeću s brodom baglah, dugim oko 30 metara i sposobnim da preveze do 400 tona tereta. Takvi su brodovi omogućili Arapima višestoljetnu dominaciju u trgovini. Većina ih je građena u Jemenu, Omanu i Gudžaratu.

Arapski pomorci nisu samo mapirali okean, širenje islama išlo je ruku pod ruku s pomorskom ekspanzijom. U lukama istočne Afrike, Indije i Indonezije (Aceh) osnivali su trgovačke kolonije i džamije, ostavljajući trajne veze i utjecaj.

Kada su Evropljani u 15. stoljeću uplovili u Indijski okean, nisu otkrili nepoznat svijet. Našli su već postojeću mrežu ruta i trgovinskih sistema koje su Arapi stvorili i održavali stoljećima.

Drugim riječima, Evropa je stigla na more koje su Arapi odavno povezali u jedinstvenu cjelinu.