Incident na letu kompanije Ryanair-Air Malta, tokom kojeg je pritisak djelimično usisao putnika kroz razbijeni prozor trupa, ponovo je otvorio pitanje sigurnosti održavanja modernih putničkih aviona

Za sve one koji osjećaju nelagodu tokom letenja, scenario u kojem prozor aviona puca na visini od nekoliko hiljada metara zvuči kao prizor iz holivudskih akcionih filmova. Međutim, prošle sedmice ta noćna mora postala je stvarnost za putnike na letu kompanije Ryanair-Air Malta koji je poletio iz grčkog Soluna.

Tokom leta na avionu Boeing 737-800, prozor tik uz sjedište putnika Ljubiše Karovića iznenada je eksplodirao, a silina dekompresije povukla je njegovu glavu i ramena van kabine. Tragediju su spriječili njegova supruga i prisebni suputnici koji su ga nadljudskim naporima zadržali unutar letjelice.

Istražitelji tek treba da potvrde sve detalje ovog incidenta, ali prema izjavama preživjelih putnika, prozor je popustio nakon što su ga pogodili krhotine i dijelovi desnog motora koji je otkazao na visini od oko 16.000 stopa (oko 4.800 metara). Avion se u tom trenutku nalazio u vazdušnom prostoru Sjeverne Makedonije, odakle je hitno preusmjeren nazad ka Solunu zbog “problema s desnim motorom i naglog gubitka pritiska u kabini”.

Stručnjaci ističu da je ključnu ulogu u Karovićevom preživljavanju odigrao sigurnosni pojas koji je u tom trenutku imao vezan, što ga je fizički zadržalo u sjedištu. Osim toga, fizika same dekompresije radi u korist putnika u ovakvim situacijama. Prozori na komercijalnim avionima su relativno mali, što znači da tijelo odrasle osobe može djelomično blokirati otvor, a najjači nalet usisavanja traje izuzetno kratko, strujanje vazduha prestaje onog trenutka kada se pritisak unutar kabine izjednači s vanjskim pritiskom na toj visini. Karović je hospitaliziran sa povredama glave, krvarenjem iz nosa i usta, povrijeđenom rukom i opekotinama od trenja, ali je van životne opasnosti.

Ovakve nesreće su ekstremno rijetke, ali nisu bez presedana. Posljednji sličan slučaj zabilježen je 2018. godine na letu kompanije Southwest Airlines iz New Yorka za Dallas, kada je usljed kvara na motoru CFM (sličnom onom na Boeingu 737-800) pukao prozor. Tada je putnica Jennifer Riordan djelomično povučena kroz prozor i, uprkos tome što su je putnici uvukli nazad, preminula od zadobijenih povreda. Takođe, 2024. godine na letu Alaska Airlinesa otpala su čitava pomoćna vrata na Boeingu 737-Max, ali su sjedišta pored njih srećom bila prazna.

Ipak, istorija vazduhoplovstva bilježi i nevjerovatne priče o preživljavanju. Godine 1990. pilot kompanije British Airways preživio je nakon što je vjetrobransko staklo kokpita eksplodiralo ubrzo nakon polijetanja. Kopilot i kabinsko osoblje držali su ga za noge punih dvadeset minuta dok je njegovo tijelo visilo van aviona na ekstremnoj hladnoći. Iako je zadobio teške fizičke i psihičke traume, pilot je preživio.

Najveći rizik kod ovakvih incidenata prijeti osobama koje sjede tik uz prozor bez vezanog pojasa, posebno ako su sitnije građe. Najsigurnija mjesta u slučaju ovakvog scenarija su ona koja se nalaze red ispred ili iza kritične tačke, jer sama sjedišta pružaju fizičku barijeru. Stručnjaci upozoravaju da bi nagla dekompresija mogla biti fatalna za starije letjelice. Naime, na avionima starim 25 ili 30 godina, trup može akumulirati mikro-napukline koje bi uslijed naglog šoka i gubitka pritiska mogle dovesti do katastrofalnog pucanja kompletne strukture aviona u roku od nekoliko sekundi.

Dok se čeka zvanični izvještaj o nesreći na letu za Maltu, stručnjaci za sigurnost civilnog vazduhoplovstva izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog sve češće prakse aviokompanija da proizvodnju i održavanje aviona prepuštaju vanjskim saradnicima (subkontraktorima). Historija nas uči da je održavanje najslabija karika, a disperzija odgovornosti otežava kontrolu kvaliteta.

Jedina efikasna preventiva za putnike ostaje stalno nošenje sigurnosnog pojasa tokom leta, izbjegavanje sjedišta neposredno uz motore (kod Boeinga 737 to su obično redovi 12, 14 i 15 sa desne strane aviona), te strogo poštovanje uputa posade koja je obučena za reagovanje u ekstremnim situacijama.