Iako su pojedini političari iz Republike Srpske u proteklom periodu pozivali na okončanje ove vojne misije, većina domaćih aktera i međunarodna zajednica nastavljaju pružati punu podršku EUFOR-u, koji u BiH djeluje od decembra 2004. godine na osnovu Poglavlja VII Povelje UN-a i aranžmana „Berlin Plus“.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija jednoglasno je produžilo mandat vojnoj misiji EUFOR-Althea u Bosni i Hercegovini na godinu dana. Odluka je donesena na redovnoj polugodišnjoj sjednici posvećenoj stanju u BiH, koja proteče u sjeni tragične nesreće i podijeljenih stavova vodećih svjetskih sila o budućnosti Ureda visokog predstavnika (OHR).
Zasjedanje u New Yorku započelo je minutom šutnje i izrazima saučešća povodom helikopterske nesreće kod Brčkog, u kojoj su stradala četiri italijanska pripadnika EUFOR-a. Predstavnici SAD-a, Ruske Federacije i Velike Britanije u svojim su uvodnim obraćanjima odali počast poginulim vojnicima, istakavši važnost misije Althea za održavanje mira i stabilnosti u zemlji.
Iako su pojedini političari iz Republike Srpske u proteklom periodu pozivali na okončanje ove vojne misije, većina domaćih aktera i međunarodna zajednica nastavljaju pružati punu podršku EUFOR-u, koji u BiH djeluje od decembra 2004. godine na osnovu Poglavlja VII Povelje UN-a i aranžmana „Berlin Plus“.
Tokom rasprave o Uredu visokog predstavnika za BiH, američka predstavnica Tammy Bruce pozvala je političke aktere u BiH da bez odlaganja pristupe formiranju vlasti nakon nedavno održanih izbora.
„Nakon mirno provedenih izbora u oktobru, sada počinje težak rad. Ohrabrujemo izabrane predstavnike da formiraju vlast na svim nivoima bez odlaganja. Glasači su vam povjerili da se fokusirate na praktičnu kooperaciju, donesete vidljiv napredak i osigurate stabilnost i prosperitet“, poručila je Bruce, naglasivši da je BiH „bliže nego ikada“ ispunjenju obećanja iz Dejtonskog sporazuma.
Osvrćući se na ulogu međunarodne zajednice, Bruce je pohvalila rad v.d. visokog predstavnika Louisa Crishocka, istakavši da uspjeh OHR-a u konačnici znači sigurnu i suverenu BiH, „čak i ako to dovede do gašenja te pozicije“.
Slične stavove iznijela je i britanska predstavnica Sarah MacIntosh, koja je naglasila da Velika Britanija u potpunosti podržava OHR i upotrebu izvršnih (Bonskih) ovlaštenja kada je to potrebno. Izrazila je nadu u skorašnje imenovanje novog visokog predstavnika te pohvalila upotrebu novih tehnologija na izborima 4. oktobra.
MacIntosh je upozorila na nagomilane probleme u BiH — opstrukciju državnih institucija, neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH, pitanje državne imovine, kao i retoriku koja ugrožava Dejtonski mirovni sporazum:
„Velika Britanija podržava BiH kao jednu državu sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Retorika koja poziva na secesiju ili na formiranje trećeg entiteta ide protiv Dejtona i stavlja u rizik mir i stabilnost“, rekla je MacIntosh, oštro osuđujući i glorifikaciju presuđenih ratnih zločinaca poput Ratka Mladića.
Nasuprot stavovima SAD-a i Velike Britanije, stalni predstavnik Ruske Federacije pri UN-u Vasilij Nebenzja zatražio je hitno i bezuslovno zatvaranje OHR-a i ukidanje funkcije visokog predstavnika, nazvavši ovaj mehanizam „vanjskim protektoratom“.
Nebenzja je odbacio legitimitet Louisa Crishocka kao vršioca dužnosti visokog predstavnika, tvrdeći da Dejtonski sporazum ne poznaje takvu poziciju bez potvrde Vijeća sigurnosti UN-a.
„Ured visokog predstavnika se u suštini besramno koristi kao instrument za miješanje u unutrašnje poslove suverene države i za kontrolu rada njenih zakonodavnih, pravosudnih, policijskih i izbornih institucija“, izjavio je ruski ambasador.
Govoreći o nedavnim izborima, Nebenzja je ocijenio da su protekli mirno i da su konstitutivni narodi iskoristili svoja prava. Posebno je naglasio izbor novog člana Predsjedništva BiH: „Nakon osam godina pauze u Predsjedništvo BiH izabran je legitimni predstavnik hrvatskog naroda. Uvjereni smo da će ova pravedna konfiguracija pomoći stabilizaciji situacije u BiH.“
Nebenzja je optužio zapadne zemlje da krivicu za sistemske probleme u BiH neopravdano prebacuju na Republiku Srpsku, ističući da Banja Luka dosljedno štiti Dejtonski sporazum i nudi konstruktivan dijalog koji, prema njegovim riječima, Sarajevo odbija po nalogu Zapada.
