Fotografija s naslovnice je vrlo brzo postala popularna, i nakon oslobođenja Francuzi su se potrudili odgonetnuti zagonetku ko je čovjek na fotografiji. U pitanju je Jérôme Barzotti, trgovac tkaninama koji je živio u četvrti Saint-Barnabé u Marseilleu.
Fotografije često pobuđuju emocije, a među njima posebno mjesto ima i fotografijatzv. uplakanog Francuza. Danas nije sigurno gdje je snimljena ova jedna od najemotivnijih fotografija Drugog svjetskog rata. O mjestu njezinog snimanja postojalo je više teorija, pa su tako jedni tvrdili da je snimljena u Toulonu, drugi u Marseilleu, a treći u Parizu. Kao što su postojala različita mišljenja o mjestu snimanja fotografije, isto tako su egzistirale različite teorije o razlozima muškarčeva plača. Jedni su vjerovali da je plač vezan uz spašavanje povijesnih zastava od nacista dok su drugi smatrali da su ove suze bile potakute ulaskom nacista u glavni grad Francuske, piše Povijest.hr.
Bitke za Francusku i zemlje Beneluxa zbile su se u maju i junu 1940. godine. Nijemci su u njoj pokorili ne samo Luksemburg, Holandiju i Belgiju, već i Francusku. U tom mračnom vremenu za Evropu britanska vojska se povukla iz Dunkirka i drugih zapadnih luka. Zašto je Francuska pala? Više je tome razloga, padu je presudila, između ostalog, podijeljenost političkih elita, slaba vojna strategija, kao i manjak adekvatnog naoružanja. Fotografija je, kako navodi Povijest.hr, prvi puta objavljena 3. marta 1941. u Life Magazinu. Naime, nakon poraza Francuske, sjever je okupirala Njemačka dok je na jugu uspostavljena vlast na čelu s Pétainom odnosno Višijevska Francuska. Francuska vlada u Vichyju morala je raspustiti većinu pukovnija u skladu s uvjetima primirja.
Fotografija s naslovnice je vrlo brzo postala popularna, i nakon oslobođenja Francuzi su se potrudili odgonetnuti zagonetku ko je čovjek na fotografiji. U pitanju je Jérôme Barzotti, trgovac tkaninama koji je živio u četvrti Saint-Barnabé u Marseilleu. Fotografija je snimljena 15. septembra 1940. godine u Marseilleu, a prema svemu sudeći snimio ju je poznati marsejski fotograf Marcel de Renzis. Ona svjedoči o emocionalnim reakcijama Francuza, u trenutku kada su povijesne zastave pukovnija spašene od nacista, slanjem u Sjevernu Afriku, kako navodi francuska Nacionalna galerija umjetnosti.
Dolazak nacista duboko je podijelio Francusku, te su stvorene struje koje su bile za i protiv nove vlasti. Francuska vojna taktika bila je daleko ispod njemačkog nivoa. Višijevska Francuska sarađivala je s nacistima i provodila antisemitsku politiku i uopće usaglašavala retoriku s njemačkim okupatorom. U toj je novoj tvorevini raspuštena Narodna skupština, a Pétaine je dobio diktatorske ovlasti. Pad Francuske bila je ujedno prva kriza za novu koalicijsku vladu Winstona Churchilla u Londonu. Velika Britanija bit će nakon toga nekoliko mjeseci osamljena u borbi protiv nacista. Dobar dio Francuza je u početku podržavao režim, no stvari su se promijenile kada je postalo jasno da Hitler gubi. Tokom vremena nastupila je i ekonomska kriza koja je srozala životni standard pa je nezadovoljstvo bilo sve jače. Kraj rata i oslobođenje vratilo je Francuskoj suverenitet na čelu s de Gaulleom. Povratak slobode vjerojatno je vratio osmijeh na lice Barzottija, koji je preživio rat i umro 1976.
