Jenča je kazao da detalji još nisu finalizirani, ali da vlada predviđa raseljavanje svih civila iz grada Gaze do 7. oktobra 2025. godine, što će pogoditi oko 800.000 ljudi, od kojih su mnogi prethodno raseljeni.

Vijeće sigurnosti UN-a započelo je hitnu sjednicu o izraelskom planu za zauzimanje grada Gaze.

“Situacija u Gazi se nastavlja pogoršavati, dovodeći Palestince u opasnost i dodatno ugrožavajući živote zarobljenika”, rekao je Vijeću sigurnosti UN-a Miroslav Jenča, pomoćnik generalnog sekretara UN-a za Evropu, Centralnu Aziju i Ameriku.

Istakao je kako najnoviji planovi izraelske vlade za Gazu rizikuju da “zapale još jedno strašno poglavlje u ovom sukobu, s potencijalnim posljedicama izvan Izraela i okupirane palestinske teritorije”.

Jenča je kazao da detalji još nisu finalizirani, ali da vlada predviđa raseljavanje svih civila iz grada Gaze do 7. oktobra 2025. godine, što će pogoditi oko 800.000 ljudi, od kojih su mnogi prethodno raseljeni.

Izraelska vojska bi zatim opkolila grad tri mjeseca, a zatim bi uslijedila dodatna dva mjeseca kako bi preuzela kontrolu nad kampovima u centralnoj Gazi.

“Već svjedočimo humanitarnoj katastrofi nezamislivih razmjera u Gazi. Ako se ovi planovi provedu, vjerovatno će izazvati još jednu katastrofu u Gazi, koja će odjeknuti širom regije i uzrokovati daljnje prisilno raseljavanje, ubistva i razaranje, pogoršavajući nepodnošljivu patnju stanovništva”, kazao je.

Pet članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (VSUN) u nedjelju je javno osudilo izraelski plan okupacije Gaze, javlja Anadolija.

“Osuđujemo odluku izraelske vlade da dalje proširi svoje vojne operacije u Gazi. Ovaj plan riskira kršenje međunarodnog humanitarnog prava”, rekao je Samuel Žbogar, ambasador Slovenije pri UN-u, u zajedničkoj izjavi u ime svoje zemlje zajedno s Velikom Britanijom, Francuskom, Danskom i Grčkom.

Zemlje su pozvale Izrael da “hitno poništi ovu odluku i da je ne provodi”, upozoravajući da će širenje vojnih operacija ugroziti živote civila i preostale taoce, a istovremeno će kršiti međunarodno pravo.

Žbogar je osudio pogoršanje uslova u Gazi, rekavši: “Djeca umiru od gladi. Glad je toliko jaka da očajni civili riskiraju da budu ubijeni na mjestima za distribuciju pomoći kako bi prehranili svoje porodice.”

Zemlje su ovo nazvale “krizom izazvanom ljudskim djelovanjem” koja zahtijeva hitnu akciju kako bi se okončala glad i povećala pomoć Gazi.

Zahtijevale su od Izraela da ukine ograničenja na isporuku pomoći i ukloni “nerazumne zahtjeve za vize i registraciju” za međunarodne nevladine organizacije.

Pozvale su na trenutni prekid vatre, oslobađanje talaca i unapređenje rješenja o dvije države.

Izrael se suočava sa sve većim ogorčenjem zbog smrtonosnog rata u Gazi, gdje je od oktobra 2023. ubijeno više od 61.400 ljudi. Vojna kampanja je devastirala enklavu i dovela je na rub gladi.

U novembru prošle godine, Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Izrael se također suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog svog rata u enklavi.