Kako bi potkrijepila svoj stav, kolumna agencije Fars posegnula je za Šahnamom, iranskim nacionalnim epom. Kada mitski junak Fereydun stigne do rijeke Arvand na svom putu da svrgne tiranina Zahhaka, čuvar rijeke mu uskrati čamce. Fereydun ne čeka. On i njegovi ljudi na konjima ulaze u vodu i prelaze rijeku.

S obzirom na to da se predviđa da će prihodi Irana od izvoza sirove nafte i kondenzata pasti na nulu do sredine decembra, tvrdolinijaški komentatori i mediji bliski Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC) sve glasnije zagovaraju direktno suprotstavljanje američkoj pomorskoj blokadi iranskih luka i voda.

Njihov prijedlog podrazumijeva da najavljeni „konvoj tankera“ zaplovi kroz blokadu, uz prijetnje gađanjem naftne infrastrukture iranskih susjeda u Zaljevu ukoliko američke snage napadnu iranska plovila.

Iranske snage su ove sedmice već izvele napade na američke mete u Bahreinu i Kuvajtu.

Kampanja kojom se promoviše ideja probijanja blokade dobila je na zamahu 19. novembra, kada je novinska agencija Fars, povezana s IRGC-om, objavila kolumnu u kojoj se zalaže za „konvoj naftnih tankera“.

Istog dana, servis za praćenje brodova TankerTrackers.com objavio je u jednoj rečenici na mreži X da se „čini kako se Iran ponovo priprema za isporuku nafte“.

Nijedno zvanično iransko tijelo nije formalno najavilo takav plan, ali ova rasprava pokazuje koliko teško pada američka blokada.

Najbliže zvaničnom signalu došlo je od glasnogovornika IRGC-a Hosseina Mohebbija. On je 19. novembra na skupu u Teheranu poručio: „Nećemo dozvoliti nastavak pomorske, kopnene i zračne blokade nametnute našoj zemlji.“

I dalje samo ideja

Kako bi potkrijepila svoj stav, kolumna agencije Fars posegnula je za Šahnamom, iranskim nacionalnim epom. Kada mitski junak Fereydun stigne do rijeke Arvand na svom putu da svrgne tiranina Zahhaka, čuvar rijeke mu uskrati čamce. Fereydun ne čeka. On i njegovi ljudi na konjima ulaze u vodu i prelaze rijeku.

„Nećemo čekati dozvolu Amerike“, navodi Fars. „Otvorit ćemo rutu i podići cijenu njenog zatvaranja toliko visoko da će razum drugoj strani reći da je ostavi otvorenom.“

Fars je upozorio da bi svaki napad na iranski tanker mogao potaknuti Teheran na odmazdu protiv naftnih postrojenja širom Perzijskog zaljeva, posebno navodeći ona u Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Prijedlog je brzo dobio podršku među tvrdolinijašima, od kojih su ga neki predstavili kao neposrednu odluku, a ne samo kao prijedlog.

Zastupnik Ebrahim Azizi, predsjednik utjecajnog parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, objavio je na engleskom jeziku na mreži X da Iran „ne može biti blokiran“ i završio svoju objavu emotikonom pješčanog sata.

Iranski analitičar Ruhollah Jomei pisao je o „odluci Islamske Republike da ukrca sirovu naftu i pošalje tanker u Kinu“ — najvećeg kupca iranske nafte.

Mojtaba Najafi, za kojeg neki iranski mediji tvrde da je blizak krugovima moći, napisao je: „Očigledno, Teheran više ne želi biti posmatrač blokade i prijetnji.“

Ako su ovi izvještaji tačni, Iran nastoji „aktivno osporiti blokadu“, izjavio je Hamidreza Azizi, analitičar Međunarodne krizne grupe (ICG).

Pišući na mreži X, ustvrdio je da, ako se tanker probije, blokada gubi kredibilitet. Ako ga američke snage zaustave ili pogode, Teheran dobija direktan povod za odmazdu. Azizi je dodao da Iran nastoji „preuzeti vojnu inicijativu, dok Washingtonu ostavlja odgovornost za pokretanje sljedeće eskalacije“.

Ponor sredinom decembra

Prema podacima firme za energetsku obavještajnu analitiku Kpler, prihodi Irana od izvoza sirove nafte i kondenzata mogli bi pasti na nulu do sredine decembra, po prvi put u historiji zemlje.

Posljedice blokade već su vidljive u iranskim isporukama nafte. Podaci Kplera pokazuju da je količina iranske nafte na moru izvan zone blokade dostigla vrhunac od 88,8 miliona barela 14. jula, kada je blokada ponovo uvedena. Do sredine oktobra ta je brojka pala na nulu jer su posljednji tereti istovareni u Kini.

Još 43 miliona barela ostalo je zarobljeno unutar područja blokade, ostavljajući Teheran sa sve manjim zalihama nafte koje se mogu isporučiti kupcima.

U razgovoru za Radio Farda Radija Slobodna Evropa (RFE/RL), viši analitičar za robna tržišta u Kpleru Homayoun Falakshahi upozorio je da nedavna dešavanja ne treba tumačiti kao dokaz da Iran priprema koordiniran napor za probijanje blokade.

„Prema našem mišljenju, još uvijek je prerano reći da je Iran poduzeo ozbiljnu akciju za probijanje pomorske blokade“, rekao je on.

Kpler je identificirao oko 20 tankera u blizini otoka Kharg, glavnog iranskog terminala za izvoz nafte, rekao je Falakshahi. Većina je već ukrcala teret, ali miruje, očigledno čekajući ukidanje blokade prije nego što pokuša isploviti. Kpler je do sada uočio kretanje samo jednog tankera.

Ipak, zabilježen je barem jedan značajan događaj. Dana 17. novembra Kpler je detektovao iranski tanker koji prevozi sirovu naftu kako prebacuje svoj teret na drugo plovilo. Tanker koji je preuzeo teret tip je broda koji se obično koristi za prijevoz ruskog lož-ulja, rekao je Falakshahi.

No, upozorio je da ovom prebacivanju ne treba pridavati prevelik značaj, rekavši da je moglo biti uzrokovano tehničkim problemom na prvom plovilu, a ne dijelom šireg napora za zaobilaženje blokade.

Iran obično obavlja pretovar s broda na brod u blizini Malezije ili uz obalu Omana, a ne blizu otoka Kharg, dodao je.

„Mislim da moramo sačekati narednih nekoliko dana i vidjeti hoće li još tankera pokušati isploviti“, rekao je Falakshahi.

Skupa blokada

Sjedinjene Američke Države su prvi put blokirale iranske luke 13. aprila, nakon što su propali američko-iranski pregovori u Islamabadu. Blokada je ukinuta 18. juna prema memorandumu o razumijevanju potpisanom prethodnog dana.

Kako se taj dogovor raspao, Washington je ponovo uveo blokadu 14. jula i ona je od tada na snazi. Ukupno su iranske luke pod blokadom oko 195 dana, uključujući posljednjih 129 dana bez prekida.

Blokada nameće visoke troškove i Washingtonu, kako finansijski, tako i u pogledu vojnih resursa.

Na ovosedmičnom saslušanju u Senatu, demokratska senatorica Elizabeth Warren navela je nezavisne procjene da blokada košta oko 32,5 miliona dolara dnevno, što je podatak koji je potvrdio vršilac dužnosti sekretara mornarice Hung Cao.

Bloomberg, koji je objavio podatak na koji se pozvala Warren, također je izvijestio da ova operacija angažuje više od 30 posto ratnih brodova američke mornarice. Pentagon je ukupne troškove rata s Iranom procijenio na 48,3 milijarde dolara zaključno s 13. novembrom, ne računajući štetu na američkim bazama u regiji.

Ta cifra je i dalje tek djelić prihoda koje Iran gubi. Kpler je ranije procijenio da blokada košta Teheran između 200 i 250 miliona dolara izgubljenih prihoda od nafte svakog dana.