Dok se u Ženevi vode osjetljivi nuklearni pregovori između SAD-a i Irana, Teheran istovremeno izvodi vojne vježbe i djelimično zatvara Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih naftnih ruta. Demonstracija sile dolazi u trenutku kada u Washingtonu raste uvjerenje da je administracija Donalda Trumpa spremna na snažan vojni udar ako razgovori propadnu. Bliski istok ponovo balansira između diplomatije i otvorenog sukoba

Nuklearni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, s ciljem izbjegavanja novog rata na Bliskom istoku, održani su u Ženevi, dok je Iran istovremeno zatvorio dio Hormuškog tjesnaca radi provođenja vojne vježbe s bojevim gađanjem. Riječ je o jednoj od najosjetljivijih pomorskih ruta na svijetu, kroz koju prolazi značajan dio globalne trgovine naftom.

Pregovori, koje je posredovao ministar vanjskih poslova Omana, trajali su nekoliko sati i završeni su u ranim poslijepodnevnim satima. Održani su u trenutku kada je Iran provodio vojne manevre i najavio djelimično zatvaranje tjesnaca na nekoliko sati. Iranski državni mediji objavili su snimke lansiranja projektila i eksplozija u moru, šaljući jasnu poruku o vojnoj spremnosti zemlje.

Nije bilo neposrednih komentara ni iranske ni američke delegacije u Ženevi, ali pregovori su zasjenjeni rastućom vojnom napetošću u regiji. Iran je ranije zaprijetio da bi u slučaju američkog napada mogao potpuno zatvoriti Hormuški tjesnac, što bi izazvalo ozbiljne potrese na svjetskom tržištu nafte.

Jedan iranski zvaničnik izjavio je da će uspjeh pregovora zavisiti od toga hoće li Sjedinjene Države izbjeći, kako je rekao, „nerealne zahtjeve“. Time je nagovijestio da Teheran ostaje čvrst u stavu o pravu na obogaćivanje uranija i da odbija razgovore o svom balističkom raketnom programu.

Predsjednik Donald Trump javno je govorio o mogućnosti promjene režima u Iranu, ali istovremeno tvrdi da pregovori mogu uspješno spriječiti razvoj iranskog nuklearnog oružja, što Teheran godinama negira kao svoju namjeru. Iako Trump javno drži otvorene sve opcije, naizmjenično prijeteći i ohrabrujući Teheran, u Washingtonu raste uvjerenje da je njegova administracija ozbiljno spremna na snažan vojni udar.

Američke snage prošle sedmice napustile su dvije baze u istočnoj Siriji, što se tumači kao moguća priprema za iranske odmazde balističkim projektilima. U regiju je upućen i drugi američki nosač aviona, USS Gerald R. Ford, koji se pridružio USS Abraham Lincoln, što ukazuje na pripreme za eventualni dugotrajniji sukob.

Iranske vojne vježbe u Hormuškom tjesnacu provodi Korpus čuvara islamske revolucije, s ciljem pripreme za „moguće sigurnosne i vojne prijetnje“, prema izvještajima državne televizije.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi stigao je u Ženevu još u nedjelju radi priprema za razgovore s američkim pregovaračima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, uz posredovanje Omana. „U Ženevi sam s konkretnim prijedlozima za postizanje pravednog i uravnoteženog sporazuma. Ono što nije na stolu jeste kapitulacija pod prijetnjama“, poručio je Araghchi putem društvene mreže X.

Predsjednik Trump izjavio je da će u pregovorima učestvovati „indirektno“ i da vjeruje kako Teheran želi dogovor. „Ne mislim da žele posljedice nepostizanja sporazuma“, rekao je novinarima, podsjetivši na prethodne američke udare bombarderima B-2 na iranske nuklearne kapacitete.

U trenutku početka pregovora, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Khamenei, poručio je da Washington ne može srušiti njegovu vladu. „Najjača vojska na svijetu ponekad može biti ošamarena tako snažno da se ne može podići“, rekao je, dodajući da Iran posjeduje oružje koje bi američke ratne brodove moglo poslati „na dno mora“.

Teheran insistira da se razgovori odnose isključivo na ograničenje obogaćivanja uranija, ali ne i na njegovu potpunu zabranu, što je zahtjev SAD-a i Izraela. Balistički program i podrška regionalnim milicijama, prema iranskim zvaničnicima, nisu predmet pregovora.

Dogovor bi zahtijevao ozbiljne ustupke s obje strane i lako bi mogao propasti zbog pogrešne procjene u atmosferi pojačanog vojnog prisustva u regiji. Iranski režim dodatno je pod pritiskom nakon brutalnog gušenja masovnih protesta prošlog mjeseca, u kojima su, prema izvještajima, hiljade ljudi ubijene.

Američki državni sekretar Marco Rubio upozorio je da će postizanje sporazuma biti izuzetno teško. Prethodni pregovori završeni su u junu nakon 12-dnevne izraelsko-američke zračne kampanje koja je teško oštetila iranska nuklearna postrojenja.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izrazio je skepsu prema pregovorima, optužujući Iran za „laganje i varanje“. Ulog je sada veći nego u junu, jer Teheran strahuje da bi eventualni novi napad mogao imati za cilj promjenu režima.

Trump, koji je tokom kampanje govorio o ambiciji da osvoji Nobelovu nagradu za mir, mogao bi preferirati sporazum nad ratom, ali je poručio da neće tolerirati beskonačne pregovore. U Washingtonu se istovremeno procjenjuje da bi vojna akcija mogla izazvati iranske odmazde protiv američkih baza i globalnog pomorskog saobraćaja.

Jedna od mogućih kompromisnih opcija jeste da Iran privremeno obustavi obogaćivanje uranija, uz zadržavanje formalnog prava na to, u zamjenu za ublažavanje američkih sankcija. Pitanje zaliha visoko obogaćenog uranija, koje su nestale nakon prošlogodišnjih napada, također je dio današnjih razgovora.

„Spremni smo razgovarati o tome i drugim pitanjima vezanim za naš program, ako su oni spremni razgovarati o sankcijama“, izjavio je zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Majid Takht-Ravanchi u intervjuu za BBC.

Bliski istok se tako ponovo nalazi na ivici – između diplomatije i demonstracije sile, između pregovaračkog stola i Hormuškog tjesnaca pod dimom projektila.

IZVOR: The Times