Proces prijave, koji se u potpunosti odvija elektronskim putem preko zvanične stranice izborne administracije, osmišljen je s ciljem da se pojednostavi pristup biračkom pravu, ali i da se stane nakraj dugogodišnjim zloupotrebama. Unos ličnih podataka, učitavanje identifikacionih dokumenata te potvrda o boravištu u inostranstvu postali su obavezni koraci bez kojih nije moguće dobiti potvrdu o registraciji. Raniji izborni ciklusi bili su opterećeni slučajevima masovnih prijava s jedne adrese ili sumnjivim e-mail nalozima, zbog čega je uvedena striktna provjera dokumenata koje izdaju nadležni organi država domaćina

Večeras u ponoć ističe rok za registraciju birača izvan Bosne i Hercegovine za predstojeće opće izbore, do kada građani u dijaspori mogu podnijeti prijave putem platforme e-Izbori za glasanje poštom ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Svi koji to još uvijek nisu uradili mogu se prijaviti OVDJE.

Završetak roka za registraciju birača izvan Bosne i Hercegovine ponovo je otvorio pitanje dometa i političkog utjecaja bh. dijaspore na predstojećim općim izborima. Centralna izborna komisija BiH obrađuje posljednje pristigle zahtjeve, pri čemu se očekuje da će uslove za glasanje putem pošte ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima konačno ispuniti između 40.000 i 45.000 građana.

Iako broj otvorenih korisničkih naloga na platformi e-Izbori doseže gotovo pedeset hiljada, detaljan uvid u strukturu prijava pokazuje da je više od trideset hiljada zahtjeva već odobreno, dok se hiljade nalaze u fazi obrade ili unosa, a nekoliko hiljada je odbijeno zbog neispunjavanja propisanih kriterija.

Proces prijave, koji se u potpunosti odvija elektronskim putem preko zvanične stranice izborne administracije, osmišljen je s ciljem da se pojednostavi pristup biračkom pravu, ali i da se stane nakraj dugogodišnjim zloupotrebama. Unos ličnih podataka, učitavanje identifikacionih dokumenata te potvrda o boravištu u inostranstvu postali su obavezni koraci bez kojih nije moguće dobiti potvrdu o registraciji. Raniji izborni ciklusi bili su opterećeni slučajevima masovnih prijava s jedne adrese ili sumnjivim e-mail nalozima, zbog čega je uvedena striktna provjera dokumenata koje izdaju nadležni organi država domaćina.

Upravo su ti pooštreni tehnički i formalni uslovi postali glavna prepreka za dio podnosilaca prijava, što je izazvalo i reakcije pojedinih političkih aktera koji su ukazivali na visoku stopu odbijenih zahtjeva. Najčešći razlozi za odbijanje odnose se na nepotpunu dokumentaciju, nepravilno skenirane lične karte na kojima nedostaje jedna strana, te neusklađenost ručnog potpisa na prijavnom obrascu s potpisom na zvaničnom dokumentu. CIK insisitira na tome da je svako odstupanje u potpisu potencijalni rizik od manipulacije, zbog čega se od birača i dalje zahtijeva da obrazac odštampaju, vlastoručno potpišu, ponovo učitaju i pošalju u sistem.

Usporedba sa ranijim periodima ukazuje na stabilizaciju, ali i vidljiv pad ukupnog odziva dijaspore u odnosu na masovnije valove registracije iz prošlosti. Izostanak snažnije i organizovanije kampanje političkih subjekata prema građanima u inostranstvu prepoznat je kao jedan od ključnih razloga za slabiji interes, posebno među mlađim generacijama iseljenika. Dok su izborne vlasti organizovale terenske posjete pojedinim evropskim i prekookeanskim zemljama kako bi pojasnile proceduru, izostala je šira politička animacija koja bi iseljeništvo podstakla na aktivnije učešće.

Poseban fokus na ove izbore stavile su hrvatske udruge i predstavnici u inostranstvu, pozivajući sunarodnjake u Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama da iskoriste svoje pravo i spriječe preglasavanje u izbornom procesu. Kontinuirani pad broja katolika i Hrvata u BiH, uslovljen ratnim progonima i posleratnim ekonomskim migracijama, doveo je do procjena o značajno smanjenoj populaciji u samoj zemlji u odnosu na predratni period, čime se pitanje izlaznosti dijaspore nastoji pozicionirati kao ključni element političkog legitimiteta. Najveći broj prijava birača izvan granica i ovog puta stiže iz tradicionalnih centara iseljeništva – Njemačke, Hrvatske, Austrije i Srbije.

Pitanje niske izlaznosti, međutim, nije ograničeno samo na dijasporu, jer i unutar samih granica Bosne i Hercegovine značajan procenat registrovanih birača redovno apstinira od glasanja. Prema službenim procjenama, ukupna izlaznost na izborima kreće se oko pedeset i pet posto, pri čemu zvanične statistike unutar zemlje dodatno opterećuje činjenica da se u centralnom biračkom spisku i dalje nalaze mnogi građani koji formalno imaju prebivalište u BiH, a stvarno žive u inostranstvu.

Sljedeća faza izbornog procesa obuhvata konačnu obradu pristiglih podataka i zaključenje biračkog spiska za glasanje izvan zemlje, što je planirano za prvu trećinu augusta. Odmah nakon toga uslijedit će distribucija glasačkih paketa, pri čemu će materijali najprije biti upućeni biračima u prekookeanskim zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Australije, kako bi se preduhitrile poštanske opstrukcije i kašnjenja, a potom i biračima širom Evrope. Za građane koji su se opredijelili za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, uslov za otvaranje biračkog mjesta ostaje najmanje pedeset registriranih birača po ambasadi ili konzulatu, uz ispunjavanje svih tehničkih i sigurnosnih pretpostavki.