Kompanije koje proizvode municiju strahuju da neće preživjeti američke carine uvedene na robu koju šalju svom najvećem tržištu – Sjedinjenim Američkim Državama.

Zaštićeni planinama i gustim šumama, proizvođači municije iz Goražda preživjeli su ratove na Balkanu početkom 1990-ih, izrađujući metke i granate koji su pomogli novonastaloj državi da se odbrani od napada iz Srbije. Tri desetljeća kasnije, suočavaju se s novom prijetnjom: nesuvislim carinama koje je početkom aprila najavio predsjednik Donald Trump.

Američka glad za oružjem dugo je pružala stabilno tržište glavnoj industriji Goražda – tvornicama oružja izgrađenima dok je Bosna bila dio Jugoslavije. Sada su carine koje je Trump najavio za gotovo sve trgovinske partnere SAD-a – uključujući i malu Bosnu – odjeknule diljem Goražda.

Ginex, lokalna kompanija koja proizvodi upaljače, poznate kao kapisle, zaustavila je planove za proširenje dok ne utvrdi kolika će biti carina na njen izvoz u Sjedinjene Države. Hoće li to biti 35%, kako je prvobitno najavio Trump drugog aprila? Privremeno revidirana stopa od 10% najavljena sedam dana kasnije? Ili nešto treće?

„To bi zaustavilo sav naš izvoz“, rekao je Demir Imamović, voditelj marketinga u Ginexu, govoreći o prvobitno najavljenom povećanju carina. Čak i revidirana stopa od 10% – više nego dvostruko veća od prethodne – mogla bi odbiti američke kupce, dodao je.

Firma je odgodila planove da poveća broj zaposlenih na oko 1.100 s postojećih 850, kako bi zadovoljila potražnju američkih proizvođača municije, rekao je Imamović.

Shooters World, firma iz Južne Karoline koja prodaje barut i kapisle američkim proizvođačima municije, izjavila je da je u oktobru uvezla 20 miliona kapisli iz Ginexa, ali je otkazala pošiljku planiranu za april, djelimično zbog carina.

Gradonačelnik Goražda, Ernest Imamović, koji nije u srodstvu s Ginexovim menadžerom, rekao je da ga brine što su se Sjedinjene Države odrekle vjere u slobodnu trgovinu i ekonomski razvoj kao puta do mira. Takav pristup nadahnjivao je američku politiku u nestabilnoj regiji još od 1995. godine, kada je mirovni sporazum postignut u Daytonu u američkoj saveznoj državi Ohio okončao rat u Bosni.

Dodatni udarac Goraždu, rekao je gradonačelnik, zadalo je ukidanje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) od strane Trumpove administracije, koja je finansirala sada otkazani projekt privlačenja investicija bosanske dijaspore u SAD-u. Drugi projekt USAID-a za podršku lokalnoj vlasti također je otkazan. „Bez SAD-a, mi smo ovdje mrtvi“, rekao je gradonačelnik.

Bosna, zemlja s nešto više od tri miliona stanovnika, povećala je svoj izvoz u Sjedinjene Države za više od 250% u posljednjih pet godina. No, prema podacima ministarstva trgovine, prodaja u SAD prošle godine činila je samo 1,9% ukupnog izvoza Bosne, u poređenju sa 72% izvoza u Evropsku uniju. (Bosna i dalje više uvozi iz SAD-a nego što u njih izvozi.)

Za Goražde, međutim, Sjedinjene Države, s velikom potražnjom za oružjem, bile su spas. Bosna je nekada proizvodila više od polovine municije koje je koristila JNA a velik dio toga nastajao je u državnim tvornicama u i oko Goražda. Raspad jugoslovenske države značio je gubitak glavnog kupca.

Dvije najveće firme u gradu – Ginex, koji je pod državnom kontrolom, i Pobjeda Technology, sada privatna kompanija koja se fokusira na proizvodnju municije za pištolje i sportsko oružje – okrenule su se američkom civilnom tržištu kako bi opstale. Zapošljavaju više od 2.000 lokalnih stanovnika.

„Više od 100 miliona Amerikanaca posjeduje oružje, a to znači da im treba mnogo municije“, rekao je Imamović iz Ginexa. Posao je, dodao je, naglo porastao 2020. kada je pandemija COVID-19 pogodila SAD i kada su, nakon policijskog ubistva Georgea Floyda, Amerikanci u panici masovno kupovali oružje.

„Tada je došlo do eksplozije potražnje za malokalibarskom municijom“, rekao je. Ginex je, dodao je, više nego učetverostručio izvoz firmama u Južnoj Karolini, Teksasu i drugim većinom južnim američkim saveznim državama. Trumpova pobjeda na izborima u novembru izazvala je kod Imamovića miješane osjećaje. Rekao je da ga je ohrabrila činjenica da republikanske administracije obično ne podržavaju ograničenja prodaje oružja. No, zabrinjavao ga je Trumpov često izražavan entuzijazam za carine.

Nadajući se najboljem, njegova je kompanija u januaru unajmila štand na sajmu lova i streljaštva u Las Vegasu. Te nade temeljile su se djelimično na procjeni da će američki proizvođači municije i dalje morati uvoziti kapisle čak i ako Trump poveća carine, budući da bi povećanje domaće proizvodnje bilo teško.

Za razliku od čahura i metaka, koji se relativno lako izrađuju, proizvodnja kapisli uključuje opasan i vrlo specijaliziran rad. Tada je uslijedila Trumpova objava o carinama od 35% na uvoz iz Bosne, što je izazvalo šok među goraždanskim proizvođačima streljiva – i njihovim kupcima.

Karen Gerard, finansijska direktorica Shooters Worlda, rekla je kako bi možda imalo smisla uvesti visoke carine na uvoz jeftine gotove municije, za koju kaže da je posljednjih godina preplavila američko tržište i natjeralo mnoge manje američke proizvođače da zatvore.

No, Gerard je dodala da „carine koje se primjenjuju preko reda“ štete svima.

„Svaka industrija u Americi treba nešto što se uvozi“, rekla je, napomenuvši da Amerika proizvodi samo oko 2% kapisli potrebnih domaćim kompanijama za proizvodnju municije. „Ako želite vratiti ljude na posao u Americi, ne možete jednostavno uvesti carine široke ruke.“

Bosanski odgovor na Trumpove carine očekuje se od ministra trgovine, Staše Košarca. Srpski nacionalista iz Republike Srpske imenovan je za upravljanje trgovinom cijele zemlje kroz složene aranžmane podjele vlasti dogovorene Daytonskim sporazumom.

U intervjuu u Sarajevu rekao je kako je „vrlo sretan“ što se Trump vratio u Bijelu kuću i nije pokazao interes da spasi bosanske kompanije za oružje i municiju, koje se uglavnom nalaze u većinski bošnjačkim gradovima poput Goražda, od visokih američkih carina.

„Naše ministarstvo ima važnijih stvari za raditi“, rekao je.

Izjavio je da Sjedinjene Države „imaju pravo štititi svoje interese“ i da ne vidi razlog za žalbe na carine. Dodao je kako mu je drago što je otišla Bidenova administracija, koja je često kritizirala radikalnije srpske političare u Bosni i uvela sankcije njihovom vođi Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske.

Ured ministra trgovine ukrašen je fotografijama Dodika s crvenom kapom s natpisom Make America Great Again.

Košarac je rekao da se nije obratio Washingtonu radi dogovora o carinama i da čeka da bosansko podijeljeno političko vodstvo odobri prijedlog koji je, kako tvrdi, iznio Dodik – da se uvede nulta stopa carina s obje strane.

„Ne mogu ništa učiniti dok se svi ne slože“, rekao je.

Bošnjački političari nemaju ništa protiv ukidanja carina s SAD-om, ali su oprezni da Dodik ne iskoristi trgovinsku temu kako bi se dodvorio Trumpu i pokušao ukinuti američke sankcije protiv njega.

Rizik da zbrka u Washingtonu i Sarajevu košta Goražde radnih mjesta šokirao je gradonačelnika. „Kako da običnim ljudima objasnim što se događa?“ pitao je Ernest Imamović. Voditelj marketinga Ginexa rekao je da je i dalje zbunjen situacijom.

U očajničkom pokušaju da shvati u kojem smjeru pušu carinski vjetrovi, Imamović je počeo pratiti vijesti na CNN-u, Fox Newsu i drugim američkim mrežama. Iako je navikao na polariziranu etničku politiku u Bosni, rekao je da je šokiran otkrićem da su „i SAD podijeljene jednako kao i mi“.

(IZVOR: The Kansas City Star)