Predstojeća sezona grijanja u Bosni i Hercegovini biće jedna od najskupljih u posljednjoj deceniji. Zbog naglog skoka cijena dizela na benzinskim pumpama, poskupljenja plina i struje, te visokih cijena peleta i ogrjevnog drveta, građane očekuju znatno uvećani računi za grijanje i rekordni udar na kućne budžete ove zime

Cijene energenata značajno rastu, a inflatorni pritisci ne popuštaju. Za predstojeću zimu to znači samo jedno: troškovi grijanja u Bosni i Hercegovini biće znatno viši nego prošle godine. Rast cijena prirodnog plina na međunarodnom tržištu, u kombinaciji s drastičnim poskupljenjem naftnih derivata na domaćim pumpama, stvara ozbiljan pritisak na kućne budžete. Znatno veće izdatke mogu očekivati i domaćinstva koja se griju na pelet, ogrjevno drvo, električnu energiju ili gradsku toplinsku energiju.

Proteklih godina sve veći broj domaćinstava u BiH pokušao je preći na ekonomičnije ili praktičnije oblike grijanja, poput peleta, struje ili topolotnih pumpi. Međutim, globalna kriza i poremećaji na tržištu energetika ponovo obezvređuju te računice.

Glavni razlog zašto je cijena dizela na pumpama u Bosni i Hercegovini skočila na trenutnih 3,69 do 3,89 KM po litru leži u geopolitičkim potresima i dešavanjima na Bliskom istoku 2026. godine. Pored rasta cijene sirove nafte na svjetskim berzama, presudan faktor bio je nagli skok rafinetrijskih marži. Troškovi prerade i transporta drastično su porasli, pa je veći dio poskupljenja na pumpama rezultat upravo veće marže rafinetrija i distributera, dok se manji dio odnosi na samu sirovu naftu.

Treba uzeti u obzir da geopolitička previranja na globalnom energetskom tržištu ne predviđaju brzo smirivanje. Nafta i plin će ostati skupi duži period. Pritisak na cijene mogao bi se dodatno pojačati kako potražnja bude rasla s početkom hladnijeg vremena na sjevernoj hemisferi, dok države i distributeri nastoje dopuniti svoje rezerve.

Šta sve ovo konkretno znači za bh. domaćinstva uoči predstojeće sezone grijanja?

Referentne cijene prirodnog plina na evropskim berzama bilježe ogroman rast u odnosu na prethodnu godinu. Vojne eskalacije i nesigurnost transportnih ruta kroz Hormuški tjesnac stvorile su manjak ponude na tržištu. Iako su cijene i dalje ispod rekordnih nivoa iz 2022. godine, veleprodajni skokovi neminovno se prelivaju i na Bosnu i Hercegovinu.

U entitetima maloprodajna cijena plina za domaćinstva usklađuje se s nabavnim cijenama uvoznika i odobrenjima nadležnih ministarstava. Nakon ljetnih korekcija, građani plin trenutno plaćaju između 1,15 i 1,30 KM po kubnom metru. Budući da uvozni ugovori zavise od berzanskih kretanja i valutnih tečajeva, svako novo zaoštravanje na svjetskom tržištu direktno prijeti novim poskupljenjima tokom same sezone.

Za domaćinstva i privredu koji se oslanjaju na dizel i lož-ulje, situacija je izuzetno teška. Trenutne cijene dizela na benzinskim pumpama u BiH, koje se kreću od 3,69 do 3,89 KM po litru, predstavljaju udar bez presedana u posljednjih nekoliko godina.

Za razliku od plina ili struje, gdje postoje određeni mehanizmi sporijeg prelivanja cijena na krajnje potrošače, maloprodajne cijene naftnih derivata u BiH reaguju gotovo trenutno. Građani koji koriste lož-ulje ili dizel-agregate za grijanje suočavaju se s troškovima koji su za više od polovine viši u odnosu na prošlogodišnji period.

Korisnici gradskih toplana u Sarajevu, Banja Luci, Tuzli, Zenici i drugim gradovima dijele sudbinu globalnih tržišta, jer lokalni preduzeća u velikoj mjeri zavise od plina, uglja ili mazuta. Zbog rasta ulaznih troškova energenata i operativnih rashoda, komunalna preduzeća širom zemlje već su primijenila ili najavljuju korekcije tarifnih sistema.

Budući da su toplane u BiH često pod direktnom regulacijom kantonalnih i opštinskih vlasti, cijene se nastoje održati socijalno podnošljivim, ali budžetske subvencije sve teže pokrivaju razliku u cijeni energenata.

Iako se Bosna i Hercegovina oslanja na sopstvenu proizvodnju električne energije iz hidroelektrana i termoelektrana, elektroenergetski sektor nije imun na opće inflatorne pritiske. Nakon odobrenih poskupljenja tokom godine i uvođenja blok-tarifa u pojedinim dijelovima zemlje, prosječna cijena električne energije za domaćinstva kreće se između 0,16 i 0,22 KM po kilovat-satu.

Domaćinstva koja se griju na struju, bilo putem termoakumulacionih peći, konvektora ili toplotnih pumpi, morat će pažljivije planirati potrošnju. Iako su toplotne pumpe izuzetno efikasne i dugoročno najisplativije, visoka početna investicija i dalje predstavlja prepreku za većinu građana, dok oni koji se griju na klasične električne grijalice mogu očekivati drastično uvećane mjesečne račune.

Grijanje na čvrsta goriva, koje je tradicionalno najzastupljenije u bh. domaćinstvima, više ne predstavlja jeftinu alternativu. Cijena peleta na domaćem tržištu kreće se u rasponu od 450 do čak 830 KM po toni, u zavisnosti od klase, proizvođača i regije. Na mnogim prodajnim mjestima, kako se sezona približava, cijene kvalitetnijeg peleta prelaze 750 KM, što je znatno skuplje nego ranijih godina.

Sličan trend bilježi i ogrjevno drvo. Cijena prostranog metra bukovog ili grabovog drveta kreće se od 130 do 180 KM, pri čemu u tu cijenu često nisu uračunati troškovi prevoza, sječe i cijepanja. Drva pripremljena na paletama dostižu još više iznose.

Predstojeća zima u Bosni i Hercegovini biće jedna od najskupljih u posljednjoj deceniji, a građanima preostaje vrlo malo prostora za uštedu osim smanjenja potrošnje i dodatne izolacije domova.