Obredi na Arefatu odvijaju se pod ekstremnim vremenskim uvjetima – temperature prelaze 45 stupnjeva, pa je zbog toga hadžijama preporučeno da većinu dana provedu unutar klimatiziranih šatora, koji su dobro opremljeni i omogućuju siguran i dostojanstven boravak

Hadžije iz Bosne i Hercegovine, njih ukupno 2.222, danas su u ranim jutarnjim satima stigle u šatorsko naselje na visoravni Arefat, udaljenoj dvadesetak kilometara od Mekke. Boravak na Arefatu jedan je od najvažnijih obreda hadža – ključni dan duhovne kulminacije hodočašća, dan kada vjernici iz cijeloga svijeta sabrano stoje u molitvi i dove, tražeći oprost i Božiju milost.

Izlazak hadžijskih grupa prema Arefatu počeo je sinoć, između akšama i jacije, te je trajao do 2.00 sata ujutro, kako je za Agenciju MINA izjavio Izet-ef. Čamdžić, glavni vodič Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Sve 47 grupa bosanskohercegovačkih hadžija premještene su iz hotela u Mekki u šatore na Arefatu, gdje su ih dočekale prethodnice, vodiči i šerijatske mualime – konzultantice koje pomažu u vjerskom savjetovanju i obredima.

– Posebno želim istaknuti nesebičnu požrtvovanost naših vodiča, a naročito šerijatskih mualima, koje su dočekale hadžije, smjestile ih u šatore i pratile njihov smještaj i stanje. Naše hadžije su klanjale sabah-namaz, trenutno odmaraju, provode vrijeme u zikru, učenju Kur’ana i dova. Svi imaju različite potrebe i molbe, ali svi dijele isti cilj – zadobiti Božiju milost na ovom veličanstvenom danu – kazao je Čamdžić, prisjećajući se hadisa poslanika Muhammeda, a.s.: „Nema dana u kojem Allah više robova svojih oslobodi od vatre nego na Dan Arefata.“

Obredi na Arefatu odvijaju se pod ekstremnim vremenskim uvjetima – temperature prelaze 45 stupnjeva, pa je zbog toga hadžijama preporučeno da većinu dana provedu unutar klimatiziranih šatora, koji su dobro opremljeni i omogućuju siguran i dostojanstven boravak.

U zajedničkom programu koji će se održati u vrijeme podne-namaza, hadžije će klanjati podne i ikindiju zajedno (cem’i takdim), nakon čega će uslijediti svečana arefatska dova, uoči odlaska s Arefata, pred akšam.

– Molim Uzvišenog Allaha da primi dove naših hadžija i da nas sve, ako Bog da, vrati radosne i duhovno obogaćene u našu domovinu – poručio je ef. Čamdžić.

Prema informacijama koje je dao dr. Mirsad Hošić, vođa medicinskog tima, zdravstveno stanje hadžija je stabilno, a tijekom današnjeg boravka na Arefatu izvršene su samo manje medicinske intervencije. Liječnički tim broji sedam liječnika različitih specijalnosti te sedam medicinskih tehničara.

Nakon boravka na Arefatu, hadžije će večeras krenuti ka Muzdelifi, mjestu gdje će prenoćiti pod vedrim nebom i prikupiti kamenčiće koji će im sutradan poslužiti za simbolično kamenovanje šejtana na Mini. Ovaj obred, poznat kao „rmi džemaret“, simbolizira odbacivanje zla i odlučnost vjernika da ostanu na putu istine i morala.

Na Muzdelifi će hadžije obaviti večernji (akšam) i noćni (jacija) namaz zajedno (cem’i tehir), a potom, u jutarnjim satima, krenuti prema Mini, gdje će prvog dana Kurban-bajrama baciti sedam kamenčića na „Veliko džemre“ (Džemretu-l-Akabe), poznato i kao „Veliki šejtan“.

Nakon toga slijedi klanje kurbana, šišanje (ili skraćivanje kose) i skidanje ihrama, što označava završetak glavnih obreda hadža. Preostaje još obavljanje tavafa (obilaska oko Kabe) i sa’ja (hodanja između Safe i Merve) – čime se hadž u vjerskom smislu u potpunosti završava.

U narednim danima, hadžije će nastaviti sa simboličnim kamenovanjem džemreta drugog i trećeg dana Bajrama – po sedam kamenčića na Svako od tri džemreta (Malo, Srednje i Veliko).

Za one koji nisu prethodno bili u Medini, putovanje će se nastaviti prema Poslanikovom gradu, gdje će obaviti dove i posjete svetim mjestima, među kojima se posebno izdvaja Poslanikova džamija (Masdžid an-Nabawi).

Na koncu hadža, vjernici će se oprostiti od Kabe posljednjim tavafom – „tavaf al-veda“, čime se zatvara ovaj duhovni put ispunjen ibadetom, saburom i nadom u Božiju milost.

Hadž 2025. godine okupio je vjernike iz 72 države svijeta, čime je još jednom potvrđena univerzalnost ove duhovne prakse islama. Na Arefatu, bez obzira na boju kože, jezik, porijeklo ili društveni status, svi stoje jednako – kao Allahovi robovi koji traže oprost, milost i duhovnu obnovu.

Za bosanskohercegovačke hadžije, hadž je i snažna veza s domovinom – mnoge od dova koje su danas izgovorene na Arefatu bile su upravo upućene za mir, stabilnost i blagostanje Bosne i Hercegovine.