Otvaranje Velikog egipatskog muzeja u Kairu odgođeno zbog rata u Gazi, dok Abu Dhabi završava svoj Nacionalni muzej Zayed

Fotografije visoke rezolucije snimljene dronovima prošle sedmice obišle su svijet: na njima se vidi neobična bijela građevina koja se izdiže iz suhog pejzaža Abu Dhabija s pogledom na tirkizno more. Iako okružena konvencionalnim stambenim blokovima, gradilištima i autoputevima, ova arhitektonska tvorevina odskače svojim izgledom: djeluje više kao skulptura ili umjetnička topografija nego kao zgrada.

Šest metalnih krilastih elemenata, koji dosežu visinu od 123 metra, dominiraju centralnim dijelom konstrukcije. Premda podsjećaju na kupole, zapravo funkcionišu kao dimnjaci koji izbacuju topli zrak, ali autori projekta ih opisuju metaforički – kao “krila”.

Ova monumentalna struktura prostire se na 66.000 kvadratnih metara, a njena duža strana mjeri 260 metara – nešto kraće od olimpijskog stadiona. Radi se o budućem Nacionalnom muzeju Zayed, čije je otvaranje planirano za decembar ove godine. Projekt je prvi put predstavljen 2010. godine, s namjerom da bude dovršen do 2021. godine, kao pandan već otvorenom muzeju Louvre Abu Dhabi (2017), koji se nalazi samo 600 metara dalje.

Prvobitne prezentacije muzeja uključivale su vizuelno bogatu zelenu krovnu površinu, ali nove fotografije pokazuju da je taj element u međuvremenu uklonjen iz projekta. Iza zgrade stoji čuveni britanski arhitektonski biro Normana Fostera, dok je muzej zamišljen kao simbolički prikaz moderne istorije Ujedinjenih Arapskih Emirata i omaž osnivaču nacije – šeiku Zayedu bin Sultanu Al Nahyanu.

Za razliku od Louvrea Abu Dhabi, koji afirmira otvorenost prema svijetu i globalnu umjetničku baštinu, Nacionalni muzej Zayed zamišljen je kao introspektivna institucija – pogled usmjeren prema sopstvenim korijenima. Ipak, i ovaj muzej ima snažnu evropsku podršku: Britanski muzej iz Londona potpisao je ugovor još 2009. godine kojim se obavezuje da će pružati stručnu pomoć i posuđivati eksponate. Tako će 500 artefakata iz Bliskog istoka, koje čuva British Museum, biti izloženo u Abu Dhabiju – iako još nije poznato da li se radi o vrhunskim primjercima ili materijalu srednjeg ranga, poput onih prikazanih u Louvru.

I Louvre i Nacionalni muzej Zayed nalaze se na otoku Saadiyat, sjeverno od centra Abu Dhabija, prostoru koji je godinama promoviran kao „kulturna citadela“ – vizija koja podsjeća na berlinsko ostrvo muzeja. Međutim, u stvarnosti Saadiyat je rezidencijalna zona, a muzeji služe kao kulturni ukras urbanističkom razvoju. U planu su i nova otvaranja: Guggenheim dizajniran od strane Franka Gehryja, pozorište Zaha Hadid i drugi monumentalni projekti.

Paralelno s ambicioznim planovima Emirata, Egipat se pripremao za svečano otvaranje svog Velikog egipatskog muzeja u Kairu, koji će, kada konačno bude otvoren, biti najveći muzej na svijetu. Međutim, dugo očekivana inauguracija, zakazana za 5. maj ove godine, odgođena je zbog rata u Gazi. Egipatske vlasti su procijenile da slavlje u takvom kontekstu ne bi bilo primjereno.

Iako je glavni dio muzeja – galerija s blagom Tutankamona – još uvijek nedovršena, muzej od 2024. prima posjetitelje u ograničenom kapacitetu (do 4.000 dnevno). Novi Veliki egipatski muzej, djelo irskog arhitektonskog studija Heneghan Peng, radikalno se razlikuje od starog Egipatskog muzeja na trgu Tahrir: umjesto da imitira evropske neoklasične institucije iz 19. vijeka, novi muzej je monumentalna struktura uklopljena u pejzaž pustinjskog ruba Kaira, s pogledom na piramide Gize.

Za razliku od starog muzeja, koji je bio pretrpan eksponatima, pun prašine i nesiguran (bio je opljačkan tokom pobuna 2011. godine), novi muzej je savremen, tehnološki napredan i čuva se kao utvrda. Unutrašnjost je klimatizirana i pažljivo organizirana, a sigurnosni protokoli su najvišeg nivoa.

S ukupno 90.000 kvadratnih metara izložbenog prostora i kolekcijom od 100.000 predmeta, Veliki egipatski muzej će premašiti pariski Louvre za 36% u veličini – i tako preuzeti titulu najvećeg muzeja na svijetu.

U trci između Abu Dhabija i Kaira ne radi se samo o arhitekturi i veličini – radi se o simbolici. Dok Emirati grade spomenike nacionalnom identitetu uz podršku evropskih institucija i dizajnera, Egipat pokušava reafirmisati vlastitu kulturnu moć i arheološko nasljeđe, uprkos ekonomskim teškoćama.

Ulog je visok: kulturni prestiž, turistički prihod, geopolitička vidljivost. A iza monumentalnih fasada, kako u Abu Dhabiju tako i u Kairu, krije se arapska ambicija da se kultura koristi kao najmoćnije oružje u globalnoj borbi za pažnju – i uticaj.