Iako se i Kina bori s ekonomskim izazovima, krizom u sektoru nekretnina, slabom domaćom potrošnjom i trgovinskim tenzijama sa Zapadom, Xi uspješno projektuje stabilnost i kontinuitet naspram dva oslabljena sagovornika, pozicionirajući Kinu kao ključnog zagovornika multilateralizma i globalnog medijatora

Vladimir Putin prišao je Donaldu Trumpu kako bi ga pozdravio. Ispred njih je stajao Xi Jinping, posmatrajući susret svojih najistaknutijih gostiju. Kamere su zabilježile trenutak u kojem je ruski predsjednik pružio ruku američkom kolegi, uz kratku razmjenu riječi. Bila je to prva zajednička fotografija trojice lidera u Shenzhenu, slika nabijena simbolikom koja je najavila historijski trilateralni samit.

Scena je odigrana u srijedu navečer, tokom svečane večere koju su Xi i njegova supruga Peng Liyuan priredili za šefove država učesnice APEC-a, glavnog ekonomskog foruma Azijsko-pacifičke regije.

Od trojice lidera, kineski predsjednik na ovaj susret dolazi iz najjače pozicije. Trump (80) ulazi u razgovore nakon teškog udarca na međuizborima za Kongres, koji su znatno smanjili njegov manevarski prostor u Washingtonu. Putin (74), iako i dalje čvrsto drži kontrolu nad Kremljom, suočava se s posljedicama invazije na Ukrajinu koja se približava petoj godišnjici, ratom bez kraja koji crpi resurse, opterećuje rusku ekonomiju i produbljuje ovisnost Moskve o Pekingu.

S druge strane, Xi (73) uživa neprikosnovenu moć unutar Komunističke partije i mirno kroči ka novom mandatu na kongresu u Pekingu krajem 2027. godine. Iako se i Kina bori s ekonomskim izazovima, krizom u sektoru nekretnina, slabom domaćom potrošnjom i trgovinskim tenzijama sa Zapadom, Xi uspješno projektuje stabilnost i kontinuitet naspram dva oslabljena sagovornika, pozicionirajući Kinu kao ključnog zagovornika multilateralizma i globalnog medijatora.

Za Putina, kako ističu brojni analitičari, sjedenje za istim stolom s liderima dvije najveće svjetske ekonomije predstavlja veliku diplomatsku pobjedu. Trump, pak, u ovoj sceni traži povratak na međunarodnu pozornicu nakon izbornog poraza kod kuće.

Analitičari širom svijeta već povlače paralele s Konferencijom u Yalti iz 1945. godine, kada su Franklin D. Roosevelt, Winston Churchill i Staljin u Krimu krojili poslijeratni poredak. Vise od osam decenija kasnije, mogućnost da tri velesile iza zatvorenih vrata pregovaraju o uticajnim sferama ponovo unosi nemir među ostale zemlje.

Ipak, Shenzhen nije Yalta. Nema zajedničke pobjede u svjetskom ratu; Washington i Peking se bore za tehnološku i trgovinsku dominaciju, dok je propaganda u Pekingu jasna da Kina zvanično odbacuje ideju da tri sile same vladaju planetom.

Osim toga, na Yalti je Zapad imao dva predstavnika (SAD i Veliku Britaniju) naspram Sovjetskog Saveza. U ultrafuturističkom Shenzhenu uloge su zamijenjene: SAD dolazi sama i unekoliko oslabljena, naspram sve jače Kine kojoj leđa čuva ovisna i oslabljena Rusija.

Kineski predsjednik Xi Jinping uvjerio je u četvrtak svog američkog kolegu Donalda Trumpa da je „čvrsto posvećen radu“ s njim. Na početku njihovog bilateralnog susreta, trećeg ove godine, održanog na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Shenzhenu, Trump je poručio da su dvije najveće svjetske ekonomije preuzele vodeću ulogu u pitanjima koja sežu od trgovine i investicija do globalnog mira. „Niko drugi na svijetu ne može uraditi ono što mi možemo.“

Američki predsjednik je izjavio da i on i Xi, kojeg je nazivao svojim „prijateljem“, traže načine da doprinesu rješavanju rata u Ukrajini te da su saglasni da nafta mora nesmetano proticati kroz Hormuški tjesnac. Kasnije poslijepodne predviđen je i historijski trilateralni sastanak na kojem će im se pridružiti i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Xi i Trump već su imali priliku razgovarati i prethodnog dana tokom svečane večere dobrodošlice priređene za predstavnike 21 ekonomije koje čine forum APEC. „Sinoć smo sjedili zajedno dva sata“, otkrio je američki predsjednik.

Na trgovinskom planu, Trump je iznio konkretan zahtjev: „Tražit ću od njih da učine više za naše poljoprivrednike, jer Kina ima nezasitan apetit.“ Sastanak koji je počeo oko 13.30 sati po lokalnom vremenu, prema izvještaju kineske državne agencije Xinhua, treći je bilateralni susret dvojice lidera ove godine, nakon onih u Pekingu u maju i Washingtonu u septembru. Očekuje se da će među ključnim temama biti budućnost trgovinskog primirja, produženog do 10. januara, te američka prodaja oružja Tajvanu, čemu se Peking oštro protivi.

Prije sastanka sa Xijem, Trump je imao i kratak, neplanirani susret s ruskim predsjednikom. Radilo se o nenajavljenom razgovoru od oko 40 minuta, održanom u jednoj od prostorija konferencijskog centra gdje je ujutro zasjedala plenarna sjednica APEC-a.

Ulazeći u prostoriju u pratnji državnog sekretara Marca Rubija i ministra finansija Scotta Bessenta, Trump potapšao po ruci portparola Kremlja Dmitrija Peskova. „Radite odličan posao“, rekao mu je, a zatim pokazao prema Putinu. „Ko je ovaj?… On je moj prijatelj“, našalio se prije nego što mu je pružio ruku.

„Radujemo se našem sastanku“, priznao je Trump. „Znamo se već dugo i mislim da iz ovoga mogu proizaći mnoge divne stvari, ili barem početi da hvataju oblik“, povjerio se republikanac Putinu. Prisutni mediji morali su napustiti prostoriju svega 58 sekundi nakon ulaska američkog lidera, dok se Putin u tom kratkom vremenskom okviru pred kamerama nije oglašavao.

Dvojica lidera već su se pozdravila dan ranije u prisustvu domaćina samita, neposredno prije velike večere dobrodošlice.

Nakon bilateralnog sastanka Xija i Trumpa, predviđeno je da se Xi, Trump i Putin nađu za istim stolom kako bi razgovarali o tome kako „očuvati svjetski mir i promovisati stratešku stabilnost u odnosima velikih sila“, kako je najavilo kinesko Ministarstvo vanjskih poslova.

Za Xija je sama činjenica da je uspio dovesti Trumpa i Putina za isti sto već ogroman diplomatski uspjeh. Decenijama su Washington i njegovi zapadni saveznici u velikoj mjeri diktirali pravila međunarodnog poretka. Ovoga puta Kina je ta koja okuplja predsjednike Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, i to u Shenzhenu, gradu koji simbolizira njeno ekonomsko otvaranje i u kojem danas ulicama voze autonomna vozila, a narudžbe dostavljaju dronovi. Okupljajući obojicu lidera u okviru ekonomskog foruma, Xi nastoji demonstrirati da je komercijalni i tehnološki uspon Kine donio i znatno veći uticaj u globalnoj politici.

Međutim, tek treba da se vidi koliko je Kina spremna ići daleko u korištenju tog uticaja kada se povede razgovor o škakljivim pitanjima za Peking, kao što su ruska invazija na Ukrajinu ili širenje vlastitog kineskog nuklearnog arsenala.

Posebno opasna tema na stolu jeste sve veća uloga vještačke inteligencije u vojnom odlučivanju. Velike sile integriraju AI sisteme za detekciju napada i analizu kretanja raketa. Rizik da kompjuterska greška ili lažni alarm izazovu nuklearnu eskalaciju prije nego što političari stignu reagirati postao je stvaran. Zbog toga se u Shenzhenu očekuje dogovor o obavezujućem pravilu: odluka o upotrebi nuklearnog oružja mora uvijek ostati u rukama čovjeka.

Osim nuklearnih tema, na dnevnom redu je i rat u Iranu, konflikt koji opterećuje Washington, dok Kina i Rusija u toj regiji imaju snažne energetske i vojne interese.

Vrlo osjetljivo pitanje je Ukrajina. Iako je Bijela kuća prvobitno isključila ovu temu, Trump je izjavio da će s Xi Jinpingom i Putinom razgovarati o “svojoj omiljenoj temi — Ukrajini”. Ova izjava rasplamsala je strahove da bi Putin mogao pokušati pregovarati o sudbini Ukrajine bez učešća Kijeva i evropskih saveznika.

Dok samit traje, mnogi prate hoće li se u Shenzhenu iznenada pojaviti i četvrti akter, sjevernokorejski lider Kim Jong-un. Trump je pred polazak iz Washingtona ponovio spremnost za susret s Kimom (posljednji put su se vidjeli 2019. godine), a iz Moskve je nagoviješteno da bi se i Putin mogao sastati s njim ukoliko doputuje.

Bilo da samit rezultira konkretnim sporazumom ili ne, Xi Jinping je već ostvario svoju diplomatsku pobjedu: doveo je predsjednike SAD-a i Rusije na svoj teren i postavio Kinu u sam centar odlučivanja o budućnosti planete.

Mesto susreta za bilateralni samit Xi-Trump, kao i za trilateralni sastanak kojem će se pridružiti Putin, jeste luksuzna rezidencija Kylin Villa, smještena na obalama jezera Xili u sjeverozapadnom dijelu Shenzhena. Ovaj kompleks s pet zvjezdica lokalne vlasti koriste još od 1997. godine za prijem kineskih i stranih lidera, obavljajući funkciju sličnu onoj koju ima čuveni Diaoyutai u Pekingu. Njegovi objekti u evropskom stilu smješteni su među raskošnim vrtovima, u blizini gradskog zoološkog vrta i golf terena.

Za kineskog predsjednika ova lokacija ima i posebnu emotivnu i historijsku simboliku: revolucionar Xi Zhongxun, otac aktuelnog predsjednika i jedan od glavnih pokretača stvaranja Specijalne ekonomske zone Shenzhen, proveo je tu dio svojih posljednjih mjeseci života. Prema njegovoj zvaničnoj biografiji objavljenoj 2013. godine, koju su napisali historičari Komunističke partije, Xi Zhongxun je u ovoj vili boravio po savjetu ljekara nakon što mu je dijagnosticiran karcinom, kako bi se odmarao i šetao.