Bilo da je riječ o psihološkoj autosugestiji ili historijskom spletu okolnosti, petak 13. ostaje najpoznatiji datum globalnog kalendara pod kojim se logika privremeno povlači pred predanjima i pričama

Dok većina ljudi petak 13. posmatra tek kao usputnu zanimljivost ili povod za šalu, za psihologe su termini poput paraskavedekatriafobije ili friggatriskaidekafobije itekako stvarni. Ovi “lomitelji jezika” opisuju specifičan, iracionalan strah od datuma koji stoljećima izaziva nelagodu širom zapadnog svijeta. No, kako je jedan običan dan u kalendaru postao globalni sinonim za propast?

Korijeni ovog fenomena leže u drevnoj fascinaciji brojevima. Historijski gledano, broj 12 je oduvijek predstavljao simbol potpunosti i reda, imamo 12 mjeseci u godini, 12 znakova zodijaka, 12 bogova Olimpa, pa čak i 12 Herkulovih podviga. U biblijskom kontekstu, tu je 12 izraelskih plemena i 12 apostola.

Problemi nastaju s brojem 13, kojeg se posmatra kao uljeza koji kvari taj savršeni sklad. Čak i u drevnom Hamurabijevom zakoniku, jednom od najstarijih pravnih spisa, 13. zakon je navodno bio izostavljen. Iako historiolozi vjeruju da je riječ o običnoj administrativnoj omaški, pobornici teorija o baksuznom broju to vide kao dokaz drevne stigme. Sam strah od ovog broja dobio je i svoje naučno ime: triskaidekafobija.

Vjerovanje da spoj petka i broja 13 donosi nesreću duboko je ukorijenjeno u kršćanskoj tradiciji. Na Posljednjoj večeri sjedilo je 13 osoba, a trinaesti gost bio je Juda Iskariotski, izdajnik. Kako je večera održana na Veliki četvrtak, naredni dan, Veliki petak, postao je dan Isusovog razapinjanja. Narodna predanja dodatno su ocrnila ovaj dan u sedmici, tvrdeći da je upravo u petak Eva ponudila Adamu jabuku s Drveta spoznaje, te da je istog dana Kain ubio svog brata Abela.

Jedan od najmračnijih historijskih trenutaka koji se zbio na ovaj datum odigrao se u petak, 13. oktobra 1307. godine. Francuski kralj Filip IV, u dogovoru s papom Klementom V, naredio je masovno hapšenje stotina Vitezova Templara širom zemlje, kako bi prigrabio njihovo ogromno bogatstvo. Templari, službeno osnovani 1119. radi zaštite hodočasnika u Svetoj zemlji, optuženi su za herezu i mučeni.

Legenda kaže da je Jacques de Molay, posljednji veliki meštar Vitezova Templara, sa lomače 18. marta 1314. godine prokleo kralja i papu rečima da će se sresti s njim pred Božjim sudom u roku od godinu dana. Obojica su preminula nekoliko mjeseci kasnije, čime je zlokobna reputacija petka 13. zacementirana u narodnom vjerovanju.

Zanimljivo je da spajanje petka i broja 13 nije univerzalno pravilo nesreće u svim dijelovima svijeta.

U Grčkoj i Španiji, ulogu najbaksuznijeg datuma preuzima utorak 13. Utorkom tradicionalno vlada Ares, odnosno Mars, antički bog rata i razaranja. Osim toga, Grci ovaj dan povezuju s dubokim historijskim traumama, padom Carigrada pod krstaše 1204. godine, te padom pod Osmansko Carstvo 1453. godine, što se odigralo upravo u utorak.

S druge strane, u Italiji se s nevjericom gleda na petak 17. (Venerdì 17). Strah od broja 17 vuče korijene još iz antičkog Rima: kada se rimski broj 17 (XVII) presloži u anagram, dobija se latinska riječ VIXI, što u prevodu znači “živio sam”, fraza koju se često urezivalo na nadgrobne spomenike kao znak da je nečiji život završen.

U istočnim kulturama, poput Kine, petak i sam datum nemaju toliki značaj koliko sam broj četiri (pojava poznata kao tetrafobija). Izgovor broja četiri na mandarinskom jeziku zvuči gotovo identično kao riječ za smrt, zbog čega se taj broj redovno preskače pri numerisanju spratova u zgradama, hotelskih soba i brojeva telefona.

U 19. stoljeću pojavili su se oni koji su odlučili stati u kraj praznovjerjima. Kapetan William Fowler osnovao je u New Yorku ekskluzivni “Klub trinaest”. Članovi su se sastajali svakog 13. u mjesecu u sobi broj 13, prolazili ispod merdevina i večerali u 13 sljedova pod motom: “Pozdravljaju vas oni koji će uskoro umrijeti”. Članovi ovog društva bili su i američki predsjednici Theodore Roosevelt i Grover Cleveland.

Moderna opsesija zacementirana je početkom 20. stoljeća romanom “Petak, trinaesti” Thomasa W. Lawsona, u kojem berzanski mešetar izaziva haos na berzi. Krunu globalnog fenomena donijela je horor franšiza “Petak 13.” iz 1980. godine s likom Jasona Voorheesa i hokejaškom maskom.

Iako nauka sve ove podudarnosti odbacuje kao slučajnost, crni niz stvarnih događaja dodaje ulje na vatru: bombardiranje Buckinghamske palače (1940.), ubistvo Kitty Genovese u New Yorku (1964.), razorni ciklon u Bangladešu s više od 300.000 žrtava (1970.), pad aviona u Andama (1972.), ubistvo Tupaca Shakura (1996.), te havarija kruzera Costa Concordia (2012.) u kojoj je stradalo 30 osoba.

Bilo da je riječ o psihološkoj autosugestiji ili historijskom spletu okolnosti, petak 13. ostaje najpoznatiji datum globalnog kalendara pod kojim se logika privremeno povlači pred predanjima i pričama.