Francuski književnik Michel Houellebecq suočava se s kaznom do godinu dana zatvora i novčanom globom od 45.000 eura nakon što je Sud u Nanterru potvrdio optužnicu za podsticanje na mržnju i diskriminaciju prema muslimanima, proisteklu iz spornog intervjua u kojem je najavljivao mogućnost oružanog otpora i otvoreno podržao teoriju o „Velikoj zamjeni“

Optužnica protiv Michela Houellebecqa zbog podsticanja na mržnju i diskriminaciju usmjerenu prema muslimanima ponovo je u žižu francuske i evropske javnosti vratila jedno od najvažnijih, ali i najnapetijih pitanja savremenog društva, gdje prestaje sloboda govora i umjetničke provokacije, a počinje kažnjivo širenje netrpeljivosti.

Odluka sudije za predistražni postupak Suda u Nanterru da potvrdi optužnicu protiv autora kultnog i kontroverznog romana „Pokoravanje“ predstavlja novi pravni i društveni zaplet za pisca koji godinama balansira na ivici radikalne društvene kritike i otvorenog animoziteta prema islama.

Houellebecqa se tereti za saučesništvo u podsticanju na diskriminaciju, mržnju ili nasilje prema grupi ljudi na osnovu njihovog porijekla, etničke, nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti. Zaprijećena kazna za ovo djelo iznosi do godinu dana zatvora i novčanu novčanu globu od 45.000 eura, ili jednu od ove dvije sankcije pojedinačno.

Pred istražnim organima pisac se našao nakon krivičnih prijava koje su podnijeli Savez džamija Francuske (UMF) i Pokret protiv rasizma i za prijateljstvo među narodima (MRAP). Prijave su uslijedile zbog stavova izrečenih u opsežnom intervjuu koji je Houellebecq dao filozof u Michelu Onfrayu za magazin „Front Populaire“ u novembru 2022. godine. Iako je rektor Velike džamije u Parizu, Chems-Eddine Hafiz, nakon direktnog razgovora s autorom početkom 2023. odlučio odustati od tužbe, pravosudni aparat nastavio je proces po prijavama drugih organizacija.

Sporni intervju sadržavao je niz ekstremnih tvrdnji i prognoza koje su izazvale oštre reakcije. Houellebecq je tada izjavio kako vjeruje da će, u momentu kada čitave teritorije budu pod kontrolom islamista, doći do činova otpora u vidu napada i pucnjava na džamije i kafiće koje posjećuju muslimani. Opisujući takav scenario kao „Bataclan u obrnutom smjeru“, u aluziji na krvave terorističke napade u Parizu iz novembra 2015. godine, pisac je dodao kako se muslimani u tom slučaju neće zadržati samo na paljenju svijeća i ostavljanju cvijeća, te da se situacija može vrlo brzo razviti u smjeru otvorenog sukoba.

Njegove izjave obuhvatile su i pitanje integracije imigranata muslimanskog porijekla u francusko društvo, pri čemu je iznio stav da većinsko francusko stanovništvo ne želi njihovu asimilaciju, već isključivo prestanak nasilja, poštovanje zakona i osoba, ili, kao drugo rješenje, njihov odlazak.

Uz to, Houellebecq je otvoreno podržao teoriju takozvane „Velike zamjene“, koju je formulirao pisac Renaud Camus, koncept prema kojem se provodi planska zamjena evropskog stanovništva neevropskim i muslimanskim življem. Francuski književnik je odbacio ocjenu da je riječ o teoriji, nazvavši je očiglednom statističkom činjenicom i historijskim preoblikovanjem etničkog i vjerskog sastava Evrope.

Međutim, Houellebecq je kasnije u određenoj mjeri ublažio svoje javno iznesene stavove. U autobiografski nastrojenoj knjizi „Nekoliko mjeseci u mom životu“, objavljenoj nakon spornog intervjua i razgovora s rektorom Velike džamije, pisac je preispitao vlastite riječi, proglasivši pojedine izjave nesretno formuliranim i pojašnjavajući da njegov fokus nije bio na napadu na samu vjeru.

Tom prilikom je istakao kako je već dugo uvjeren da suštinski problem ne leži u islamu, već u kriminalu, pozivajući se na knjigu V13 Emmanuela Carrèrea i navodeći da akteri džihadističkog nasilja uglavnom nisu vrsni poznavaoci vjere, nego prije svega prestupnici u potrazi za višemjernim oblikom nasilja.

Odbrana Michela Houellebecqa u potpunosti odbacuje pravnu utemeljenost optužbi. Njegovi pravni zastupnici ističu da izgovorene riječi ne sadrže elemente pozivanja ili podsticanja na nasilje, čak ni u implicitnom smislu, te da su u potpunosti zaštićene pravom na slobodu mišljenja i izražavanja.

Prema stavu advokata iznesenom za list Le Figaro, autor koji iznosi mračna predviđanja ne priželjkuje njihovo ostvarenje, zbog čega mu nije mjesto u sudnici, već u javnom prostoru rezervisanom za književnu i društvenu debatu.

IZVOR: Bosna.hr, El Pais