Dok izborni rezultati iznova potvrđuju nesalomivi stisak SNSD-a i HDZ-a na državnom nivou, duboka podijeljenost u Sarajevu svu entitetsku moć stavlja u ruke Stranke za BiH — nezaobilaznog arbitra o kojem zavisi buduća vlast u Federaciji

Preliminarni izborni rezultati Centralne izborne komisije (CIK) ponovo su ogolili političku realnost Bosne i Hercegovine: dok se u Sarajevu smjenjuju političke deklaracije i najave reformi, brojke sa biračkih mjesta neumoljivo usmjeravaju politiku na uhođene etno-teritorijalne tirane. Domaća politička dinamika iznova potvrđuje da ključne poluge političke moći, entitetskih resursa i sistemskog odlučivanja ostaju čvrsto raspoređene duž dobro poznatih političkih osa.

Državni nivo (Parlamentarna skupština BiH)

Najnoviji podaci CIK-a za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH jasna su potvrda dominantnih pozicija vodećih stranačkih blokova:

  • Iz Republike Srpske: SNSD nosi ujedljivo najjači rezultat u entitetu sa preko 150.000 glasova, ostavljajući opozicione blokove i koalicije na znatnoj udaljenosti.
  • Iz Federacije BiH: SDA predvodi listu sa više od 186.000 glasova, prati je SDP (oko 91.000), dok koalicija okupljena oko HDZ-a BiH sa preko 83.000 glasova potvrdno drži apsolutni politički monopol u većinski hrvatskim sredinama.
  • Pozicija Stranke za BiH: SBiH bilježi izuzetan rast sa osvojenih više od 50.000 glasova za državni parlament, nadmašujući brojne dosadašnje koalicione partnere.

Federalni nivo (Parlament FBiH)

Na nivou Federacije BiH, brojevi CIK-a jasno pokazuju da nijedan od dva vodeća bloka — ni SDA niti blok oko Trojke — nema dovoljnu većinu bez trećih političkih faktora:

  • SDA zauzima prvo mjesto sa preko 180.000 glasova.
  • SDP nosi preko 90.000, dok HDZ BiH osigurava svojih stabilnih 86.000+ glasova.
  • Stranka za BiH (SBiH) sa više od 52.000 glasova izrasta u četvrtu političku snagu u Parlamentu FBiH, ostavljajući iza sebe stranke poput NiP-a, DF-a i Naše stranke.

Prema najnovijim preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK):

  • Ramiz Salkić (SDA) osvojio je najviše glasova iz reda bošnjačkog naroda (oko 9.300 glasova) i nalazi se na putu da preuzme funkciju potpredsjednika Republike Srpske.
  • Ivan Begić (SDP) osvojio je najviše glasova iz reda hrvatskog naroda (oko 2.580 glasova) te ulazi na poziciju potpredsjednika Republike Srpske.
  • Savo Minić (SNSD) osvojio je najviše ukupnih glasova (preko 269.000) i time preuzima funkciju predsjednika Republike Srpske.

Uprkos pokušajima iz Sarajeva da napravi alternaciju ili prođe bez jednog od dva etno-nacionalna stuba, izborni rezultati i ustavna arhitektura BiH iznova vraćaju stvari na početne postavke. SNSD i HDZ BiH i dalje ostaju neprikosnoveni gospodari političkih procesa na državnom nivou.

  • Sistemski veto i kontrola domova naroda: Zahvaljujući ustavnim mehanizmima, dominaciji u Klubu Srba i Klubu Hrvata te apsolutnoj kontroli u svojim matičnim bazama, SNSD i HDZ BiH drže ključeve svih ključnih institucija.
  • Pragmatični blok: Milorad Dodik i Dragan Čović uspostavili su osovinu koja ne zavisi od ideologije, već od čistog pragmatizma i međusobne zaštite veto-mehanizama. Bez njihove saglasnosti nemoguće je usvojiti budžet, imenovati Vijeće ministara ili usvajati ključne reformske zakone. Svaka sarajevska opcija iznova se suočava sa istim saznanjem: u Sarajevu se partneri mogu mijenjati, ali se u Banjaluci i Mostaru moraju prihvatiti faktori sa kojima se mora pregovarati.

Dok na državnom nivou vlada armirana struktura dvaju etničkih blokova, politička arena u Federaciji BiH pruža znatno dinamičniju i znatno neizvjesniju sliku. Pukotine i podijeljenost unutar bošnjačkog političkog bloka doveli su do situacije u kojoj niko nema komotnu većinu.

Upravo u tom rascjepu leži ključna politička karta: Stranka za BiH (SBiH) izrasta u apsolutnog arbitra i direktnog kreatora buduće vlasti u Federaciji.

  • Matematika umjesto ideologije: Sa preko 52.000 glasova i značajnim brojem mandata, SBiH drži ‘kontrolni paket’ glasova bez kojih je nemoguće sklopiti stabilnu parlamentarnu većinu.
  • Pozicija maksimalnog pregovaračkog potencijala: Bilo da se prikloni bloku oko SDA ili odabere saradnju sa SDP-om i partnerima, SBiH direktno diktira uslove. Rukovodstvo ove stranke dovedeno je u poziciju da postavlja visoke programske i kadrovske zahtjeve, birajući strateške pravce u energetskom sektoru, javnim preduzećima i ključnim resornim ministarstvima.
  • Uloga ‘Trećeg bloka’: Stranka za BiH je uspjela izbjeći da bude usisana u crno-bijeli sukob političkih rivala u Sarajevu. Ta pozicija im danas daje luksuz da budu prevaga — subjekat bez kojeg je nemoguće imenovati novu Vladu FBiH niti usvajati ključne entitetske zakone.

Najnoviji izborni rezultati i ustavna struktura zemlje nedvosmisleno potvrđuju da Bosna i Hercegovina na državnom nivou ostaje pod potpunom kontrolom SNSD-a i HDZ-a BiH, bez čije se saglasnosti i učešća ne može formirati Vijeće ministara niti usvojiti bilo koji ključni zakon. S druge strane, duboka podijeljenost u bošnjačkom političkom tijelu na nivou Federacije BiH stavlja Stranku za BiH u ulogu apsolutnog „tasa na vagi“ i nezaobilaznog arbitra koji će direktno diktirati uslove, raspodjelu resora i ukupnu stabilnost buduće Federalne vlade.

U konačnici, dok se u Sarajevu mijenjaju političke opcije i koalicioni partneri, suštinske poluge moći u državi i dalje drže Banjaluka i Mostar, dok se politička sudbina i funkcionalnost Federacije BiH lome na matematičkim kalkulacijama i odlukama Stranke za BiH.