Posebnost programa bila je mogućnost da publika čuje glas samog književnika kroz arhivske radijske zapise nastale prije više decenija, u kojima je govorio o svom radu, književnosti, umjetnosti i temama koje su obilježile njegovo stvaralaštvo
U Velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu danas je održan program „Osluškivanje Vječnika“, posvećen jednom od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika Nedžadu Ibrišimoviću, povodom 15. godišnjice njegove smrti.
Program je organizirala Gazi Husrev-begova biblioteka u saradnji s BHRT – BH Radijom 1, s ciljem da se kroz arhivske radijske zapise, književne osvrte i umjetničke interpretacije podsjeti na Ibrišimovićev književni opus i kulturno naslijeđe.
Posebnost programa bila je mogućnost da publika čuje glas samog književnika kroz arhivske radijske zapise nastale prije više decenija, u kojima je govorio o svom radu, književnosti, umjetnosti i temama koje su obilježile njegovo stvaralaštvo.
Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Dženan Handžić kazao je da je program zamišljen kao doprinos kulturi sjećanja i pružanje drugačijeg iskustva Ibrišimovićevog književnog i umjetničkog opusa.
– Željeli smo ovovremenim čitateljima omogućiti jedno drugačije iskustvo njegovog impresivnog životnog i umjetničkog opusa. Zahvaljujući saradnji s BH Radiom 1, publika ima priliku čuti njegove riječi iz njegovih usta, što daje posebnu dimenziju razumijevanju onoga što je ostavio iza sebe – kazao je Handžić.
O mjestu Nedžada Ibrišimovića u historiji bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti govorio je prof. dr. Sead Šemsović s Odsjeka za književnost naroda Bosne i Hercegovine, ističući da je Ibrišimović od 1960-ih godina pa do kraja života stvarao djela koja su ostavila snažan trag u bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti.
– Njegova pozicija pripada najvišem i najozbiljnijem sloju narativnog, naročito romanesknog književnog izraza. U svojim djelima propituje vlastiti kulturni, nacionalni i vjerski identitet, zbog čega njegovo stvaralaštvo predstavlja važno mjesto u korpusu bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti – kazao je Šemsović.
Dodao je da Ibrišimovićev književni značaj nije uvijek imao odgovarajuću recepciju u širem kulturnom prostoru bivše Jugoslavije, ali da danas njegovo mjesto u književnoj historiji smatra neupitnim.
– Možemo slobodno kazati da pripada među tri ili četiri najveća bošnjačka i bosanskohercegovačka pisca. Uz Mešu Selimovića, Skendera Kulenovića i Maka Dizdara, u toj prvoj četvorci zasigurno je i Nedžad Ibrišimović – rekao je Šemsović.
Novinar Radijskog i dokumentarnog programa BHRT-a Nijaz Memić istakao je da arhivski materijal predstavlja vrijedan dio oralne historije.
– Danas prezentujemo ono što je snimljeno prije 20, 30, pa i 40 godina, u vremenu kada je Nedžad Ibrišimović bio živ. Posebna je vrijednost u tome što publika danas može čuti njegove riječi izvan njihovog prvobitnog vremena i konteksta, ali s porukama koje i danas imaju značaj – kazao je Memić.
Dodao je da BH Radio 1 i Gazi Husrev-begova biblioteka kroz ovakvu saradnju nastoje arhivske materijale učiniti dostupnijim široj publici, te najavio nastavak predstavljanja zvučne arhivske građe posvećene drugim značajnim književnicima i kulturnim djelatnicima.
Program je upotpunjen interpretacijom odlomaka iz Ibrišimovićevih djela koju je izveo Benjamin Mušinović, prigodnom muzičkom izvedbom Asima Zukića, dok je moderatorica bila Šahsena Đulović.
„Osluškivanje Vječnika“ tako je kroz spoj arhivskog zvuka, književnog osvrta, interpretacije i muzike ponudilo ponovno susretanje s Ibrišimovićevom živom riječju i podsjetilo na trajnost njegovog književnog i umjetničkog naslijeđa.
Nedžad Ibrišimović rođen je 20. oktobra 1940. godine, a preminuo 15. septembra 2011. godine. Iza sebe je ostavio značajan književni opus koji zauzima posebno mjesto u bosanskohercegovačkoj književnosti.
IZVOR: Preporod.info
