Nakon novih pokušaja napada na trgovačke brodove u Hormuškom tjesnacu, Sjedinjene Američke Države izvele su žestok val zračnih udara na iranske vojne ciljeve. Dok predsjednik Donald Trump prijeti potpunim uništenjem Irana u slučaju odmazde, Pentagon se istovremeno suočava s opasnim vakuumom vlasti i valom ostavki u samom vrhu vojne hijerarhije
Sjedinjene Američke Države ponovo su izvele žestoke zračne napade na ciljeve unutar Irana, što predstavlja drugi val udara u roku od nepunih 48 sati i dodatno eskalira već izuzetno napetu situaciju u regionu Bliskog istoka. Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) potvrdila je da su operacije započele oko podneva po vašingtonskom vremenu, usmjerene prvenstveno protiv položaja i infrastrukture Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).
Prema zvaničnim informacijama iz Vašingtona, novi udari predstavljaju direktan odgovor na kontinuirane pokušaje iranskih snaga da napadnu komercijalne brodove u Hormuškom tjesnacu, kao i na nedavne napade na američko vojno osoblje stacionirano u regionu. Predsjednik Donald Trump potvrdio je početak ove operacije putem društvenih mreža, naglasivši da su napadi opsežni i snažni. On je pojasnio da vojna akcija dolazi i kao odmazda za propali iranski pokušaj postavljanja novih mina u tjesnacu, te za lansiranje osam raketa na američku vojnu bazu u Jordanu, pri čemu su sve projektile uspješno presrele odbrambene snage.
Iranski državni mediji izvještavaju o snažnim eksplozijama širom zemlje. Prema tim navodima, rakete su pogodile zračnu bazu Bandar Abbas, te vojne lokacije u gradovima Sirik, Jask, Qeshm i Chabahar. Dok Iran prijeti oštrim odgovorom, američke ambasade u Jordanu i Kataru izdale su sigurnosna upozorenja zbog potencijalne daljnje eskalacije sukoba, otkazivanja letova i zatvaranja zračnog prostora. Trump je u kratkom razgovoru za Fox News otišao i korak dalje, upozorivši da će Iran, ukoliko se odluči na novi val odmazde, biti potpuno uništen kao država.
Međutim, dok se ratna drama rasplamsava na Bliskom istoku, u samom vrhu američkog vojnog aparata u Pentagonu vlada duboka kriza vođenja. Ministar odbrane Pete Hegseth učvršćuje svoju poziciju, ali po cijenu masovnog odlaska ključnih vojnih i civilnih lidera, što analitičari ocjenjuju kao ozbiljan gubitak stručnog kadra i stvaranje opasnog vakuuma u trenucima kada je zemlja u ratu.
Najnoviji potres izazvala je ostavka sekretara Kopnene vojske Dana Driscolla, najmlađeg zvaničnika na toj poziciji u historiji i bliskog prijatelja potpredsjednika J.D. Vancea. Driscoll, veteran rata u Iraku koji je preuzeo funkciju s ciljem sveobuhvatne modernizacije vojske i prilagođavanja ratovanju dronovima, povukao se zbog dubokih neslaganja s Hegsethom. Sukob dvaju zvaničnika trajao je mjesecima i eskalirao je oko Hegsethovog insistiranja na viziji vojske fokusiranoj isključivo na ratničku etiku, uz eliminaciju programa raznolikosti i ignorisanje ideja o tehnološkoj transformaciji.
Driscollovom odlasku prethodila je smjena generala Randyja Georgea, načelnika štaba Kopnene vojske, kojeg je Hegseth naprasno smijenio bez jasnog obrazloženja. Zbog toga je Kopnena vojska SAD-a ostala bez formalnog vojnog vođe usred oružanog sukoba s Iranom, dok privremeni komandant, general Chris LaNeve, još uvjek čeka potvrdu u Senatu.
Unutrašnja previranja propraćena su i čistkama unutar medijskih i civilnih struktura Pentagona. Otkazi urednicima nezavisnog vojnog lista Star-Spangled Banner, koji su uslijedili nakon objave izvještaja o lošim uslovima života mornara na nosaču aviona Abraham Lincoln, iznijeli su na vidjelo sve veći stisak na slobodu izvještavanja.
Sve to ukazuje na to da se Vašington ne suočava samo s vanjskim vojnim izazovima na strateškim morskim prolazima, već i sa ozbiljnim unutrašnjim institucionalnim potresima u samom srcu svog odbrambenog sistema.
