Kavazović je zahvalio državama koje su podržale Rezoluciju o genocidu u Srebrenici usvojenu u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, posebno ističući podršku Kraljevine Danske.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović poručio je u subotu danskom gradu Tonderu da genocid u Srebrenici ne smije biti sveden na historijsku fusnotu, već trajna opomena i lekcija budućim generacijama.
Govoreći na centralnoj manifestaciji obilježavanja godišnjice genocida i otvaranja spomenika „Cvijet Srebrenice“, Kavazović je upozorio da negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca predstavljaju prijetnju miru i stabilnosti, naglasivši da je očuvanje istine odgovornost cijele međunarodne zajednice.
Istakao je da sjećanje na genocid mora biti ugrađeno u obrazovne sisteme, zakone i institucije kako bi se spriječilo njegovo relativiziranje i ponavljanje zločina.
Podsjetio je da je u julu 1995. godine ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, te naglasio da taj zločin, pravosnažno presuđen kao genocid, pripada kolektivnoj svijesti čovječanstva.
Kavazović je zahvalio državama koje su podržale Rezoluciju o genocidu u Srebrenici usvojenu u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, posebno ističući podršku Kraljevine Danske.
Poručio je da suočavanje s istinom mora biti trajna obaveza društava, upozorivši da svako poricanje genocida predstavlja prijetnju pravdi i stabilnosti.
Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Danskoj Anesa Kundurović Mijak naglasila je značaj obilježavanja genocida u Srebrenici u evropskim državama, posebno u vremenu kada se širom svijeta sve više govori o važnosti suočavanja s prošlošću.
“Ovdje smo da se prisjetimo više od osam hiljada ubijenih Srebreničana. Njihovi životi su ugašeni kao rezultat sistematskog plana. Ovdje smo da bismo pokazali da zaborav nije opcija”, podsjetila je ambasadorica Mijak.
Prisutnima se obratio i predsjednik Islamske zajednica Bošnjaka u Danskoj Rašid ef. Malagić.
“Danas smo se po dvadeseti put okupili ovdje kako bismo odali počast i sjetili se genocida u Srebrenici. Srebrenica nije samo geografsko mjesto, ona je simbol patnje i opomene čovječanstvu. Naša je obaveza da čuvamo sjećanje na ubijene Bošnjake Srebrenice. Naša djeca i naša zajednica nikada neće zaboraviti šta se dogodilo u Srebrenici” kazao je predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka u Danskoj.
Poseban emotivan ton manifestaciji dala su svjedočenja preživjelih Hameda Bektića i dr. Fatime Klempić-Dautbašić, koji su govorili o ratnim iskustvima i važnosti očuvanja sjećanja na žrtve.
U umjetničkom dijelu programa nastupio je Hor Sabur iz Randersa, dok je ilahije izvodio Emir Mujčin.
Današnja manifestacija u Tønderu još jednom je pokazala snažnu povezanost bosanskohercegovačke dijaspore s domovinom te opredijeljenost da se uspomena na žrtve genocida u Srebrenici čuva dostojanstveno, istinito i trajno.
Međunarodni sud pravde u Hagu donio je 2007. godine presudu u kojoj se konstatira da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske (VRS) počinila genocid.
Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora. Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalim, ratni predsjednik RS i komandant vojske tog entiteta, Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
