U aprilu 2026. godine, Savjet za vjerska pitanja Islamske zajednice u Zenici podstakao je žene da prisustvuju džuma-namazu u svim džamijama na području tog medžlisa. Dvije džamije u Sarajevu takođe eksplicitno izražavaju dobrodošlicu ženama, koje se mole u odvojenoj prostoriji ili na mahfilu. Situacija se mijenja i u akademskom svijetu. Iako na fakultetima islamskih nauka u zemlji još uvijek nema redovnih profesorica teologije, prisutan je određen broj asistentica, te se očekuje da će one s vremenom postati profesorice

U džamije u Bosni i Hercegovini na džuma-namaz petkom uglavnom odlaze muškarci. Kako je uobičajeno u islamu, žene nisu obavezne dolaziti u džamiju na molitvu ovog najsvetijeg dana u sedmici. Međutim, pobožne muslimanke u ovoj državi na Zapadnom Balkanu sve više žele prisustvovati džumi.

U sekularnoj Bosni i Hercegovini muškarci i žene su jednaki pred zakonom. Tokom posljednjih decenija država je uložila značajne napore u eliminaciju rodne diskriminacije i zaštitu žena od nasilja. Ipak, u određenim vjerskim zajednicama, bilo da je riječ o muslimanskoj, pravoslavnoj ili katoličkoj, društvene i kulturne norme i dalje stoje na putu jednakosti.

Od završetka rata u BiH (1992–1995), religija igra veću ulogu u svim zajednicama u zemlji, posebno među muslimanskim Bošnjacima, pravoslavnim Srbima i katoličkim Hrvatima. U nekim porodicama preovladavaju vrlo konzervativna shvatanja rodnih uloga, prema kojima se od žena očekuje da prvenstveno budu majke i da se brinu o porodici.

“Muslimanske feministkinje se bore za prava žena unutar islamskog okvira”, izjavila je za DW bosanskohercegovačka sociologinja Đermana Kurić sa Univerziteta u Sarajevu. Ona objašnjava da one to čine preuzimanjem aktivne uloge u društvu, bez otvorenog osporavanja misoginih tumačenja Kur'ana.

Dodala je da se visokoobrazovane muslimanke svjesno bave tradicionalnim islamskim učenjima koja su pokušavala ograničiti ženu na podređenu ulogu u porodici i široj zajednici. “Muslimanske feministkinje se bave rodnim odnosima zasnovanim na autonomiji i individualnoj odgovornosti – nasuprot kontroli ili dominaciji”, rekla je Kurić.

Bosanskohercegovačke muslimanske feministkinje dio su šireg pokreta koji od osamdesetih godina prošlog vijeka stiče uticaj u islamskom svijetu. One tumače Kur'an iz ženske perspektive i vide ga kao izvor osnaživanja u borbi za veća prava. Svojim prevodom revolucionarne knjige marokanske sociologinje i pionirke islamskog feminizma Fatime Mernissi (1940–2015) “Zaboravljene kraljice islama”, profesorica rodnih studija Zilka Spahić-Šiljak sa Univerziteta u Sarajevu dala je značajan doprinos podizanju svijesti o idejama islamskog feminizma u Bosni i Hercegovini.

“Kao i druge religije, islam su oblikovala tumačenja svetih tekstova od strane muških učenjaka, a na osnovu njihovih sopstvenih iskustava”, izjavila je Spahić-Šiljak za DW. “Iskustva žena, uz nekoliko izuzetaka, nisu zastupljena. Ali pravda je centralni princip u Kur'anu, a pravde ne može biti ako se prema ženama ne postupa kao prema jednakima.”

Ova je naučnica 2021. godine, zajedno s katoličkom redovnicom Jadrankom Rebekom Anić, osnovala Online školu “Feminizam i religija” kako bi zainteresovanim studentima ponudila kurseve o religiji i feminizmu.

Spahić-Šiljak je 2023. godine učestvovala u kampanji protiv nasilja u porodici, kritikujući muslimanske učenjake koji su legitimizovali muško nasilje nad ženama pozivajući se na kur'ansku suru An-Nisa (4:34). Uticajni imam Senaid Zajimović prihvatio je njene argumente i izrazio otvorenost za novo tumačenje ove sure. On je izdao teološku izjavu u kojoj je naglasio da se Kur'an ne smije koristiti za opravdavanje muške dominacije i nasilja nad ženama.

“Tokom proteklih nekoliko decenija svjedočimo tome da muslimanke osvajaju više prostora za sebe unutar muslimanske zajednice”, rekla je Kurić. Iako su to možda mali koraci, napredak se ipak ostvaruje.

Kada je riječ o odlascima žena na džuma-namaz u džamiju, Kurić ističe: “Njihovo učešće nikada nije bilo formalno zabranjeno; to što nisu bile prisutne bila je jednostavno posljedica kulture u kojoj dominiraju muškarci.”

U aprilu 2026. godine, Savjet za vjerska pitanja Islamske zajednice u Zenici podstakao je žene da prisustvuju džuma-namazu u svim džamijama na području tog medžlisa. Dvije džamije u Sarajevu takođe eksplicitno izražavaju dobrodošlicu ženama, koje se mole u odvojenoj prostoriji ili na mahfilu.

Situacija se mijenja i u akademskom svijetu. Iako na fakultetima islamskih nauka u zemlji još uvijek nema redovnih profesorica teologije, prisutan je određen broj asistentica, te se očekuje da će one s vremenom postati profesorice.

Žena imama u BiH i dalje nema, iako one danas postoje u drugim zemljama, uključujući, na primjer, Francusku i SAD, gdje je Amina Wadud izazvala svjetsku senzaciju kada je 2005. godine predvodila džuma-namaz pred mješovitim džematom u New Yorku.

Islamske institucije u današnjoj Bosni i Hercegovini uglavnom su iste kao one uspostavljene pod austrougarskom upravom (1878–1918). Nakon što su habsburške vlasti okupirale Bosnu, uspostavile su organizovanu vjersku strukturu za muslimane po uzoru na kršćanske crkve – Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini. Takođe su uvele funkciju reisu-l-uleme, odnosno vrhovnog muftije, koji je i danas vrhovni predstavnik bosanskohercegovačkih muslimana.

“Ženama je i dalje teško doći do pozicija moći i uticaja unutar muslimanske zajednice”, izjavila je za DW politologinja Dževada Garić. “Na primjer, imamo mnogo profesorica u islamskim školama, ali nijednu ženu u Rijasetu, najvišem tijelu koje donosi odluke, kao ni u Vijeću muftija. Samo 11 od 87 zastupnika u Saboru Islamske zajednice su žene.” Sama Garić je, kao savjetnica Islamske zajednice za međunarodne odnose, bila jedna od prvih žena na rukovodećoj poziciji.

Kurić se radije koncentriše na pozitivne aspekte. Napominje da danas ima više žena koje imaju samopouzdanja da se kandiduju za funkcije, na primjer u Saboru Islamske zajednice. Pored toga, ističe da je aktuelni reisu-l-ulema Husein Kavazović osnovao poseban odjel za unapređenje položaja žena. Islamske teologinje sada imaju perspektivu za karijeru i priliku da se detaljno upoznaju s islamskim institucijama i njihovim strukturama.

“Nema otpora muškaraca prema napretku žena u smislu da bi rekli ‘vama nije dozvoljeno da budete na rukovodećim pozicijama'”, rekla je Kurić, ali je priznala da predstoji još mnogo posla. “Ono što smatram da nedostaje jeste jasna institucionalna strategija Islamske zajednice koja bi ozbiljno unaprijedila položaj žena kao vjernica i kao teologinja, te ih bolje integrisala.”

IZVOR: Deutsche Welle