Poseban naglasak stavljen je na rješavanje gorućeg problema nedostatka radne snage u sektoru transporta. Ključna promjena, sadržana u članku 35. novoga zakona, usmjerena je izravno na profesionalne vozače kamiona i autobusa koji dolaze iz zemalja izvan Europske unije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu
Hrvatski sabor izglasao je danas opsežne izmjene i dopune Zakona o strancima, kojima se radikalno mijenja zakonodavni okvir za boravak i zapošljavanje državljana trećih zemalja. Novi zakonski paket, koji je podržao 80 zastupnika, dok ih je 37 ostalo suzdržano, donosi niz administrativnih olakšica osmišljenih kako bi se smanjio pritisak na domaće tržište rada, ali i osigurala stroža kontrola migracijskih tijekova.
Poseban naglasak stavljen je na rješavanje gorućeg problema nedostatka radne snage u sektoru transporta. Ključna promjena, sadržana u članku 35. novoga zakona, usmjerena je izravno na profesionalne vozače kamiona i autobusa koji dolaze iz zemalja izvan Europske unije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Saborski zastupnik Armin Hodžić tim je povodom naglasio povijesnu važnost ove odluke za vozače iz regije.
“Danas su u Hrvatskom saboru izglasane izmjene Zakona o strancima. Ono što je najvažnija odredba je članak trideset i pet koji se tiče profesionalnih vozača iz trećih zemalja, što uključuje i susjednu nam Bosnu i Hercegovinu. Naime, u proteklom razdoblju velik problem je bio što vozači profesionalni koji su dolazili u Hrvatsku i prolazili kroz schengenski prostor, bili su onemogućeni da to rade, a sada po novom članku trideset i pet oni će dobivati dugotrajne vize u trajanju od tristo šezdeset i pet dana”, kazao je Hodžić.
Prema novim pravilima, profesionalnim vozačima teretnih vozila i autobusa iz trećih zemalja od sada će se moći izdati dugotrajna viza s rokom važenja do godine dana. Ministar unutarnjih poslova pojasnio je da će se ova viza izdavati vozačima koji dolaze iz država bezviznog režima koje se smatraju sigurnosnima u pogledu migracija i opće sigurnosti. Preduvjet za izdavanje je dokazivanje svrhe boravka u Republici Hrvatskoj te posjedovanje ugovorenog putnog zdravstvenog osiguranja. Viza će, međutim, biti promptno ukinuta ukoliko se utvrdi da se koristi suprotno svrsi za koju je izdana.
Ove izmjene Zakona o strancima nisu samo izolirani tehnički zahvat, već dio znatno šire transformacije migracijske politike unutar Europske unije. Hrvatska je ovim korakom uskladila svoje zakonodavstvo s Direktivom 2024/1233 Europskog parlamenta i Vijeća iz aprila 2024. godine. Navedena europska direktiva uspostavlja jedinstveni okvir za zapošljavanje i boravak državljana trećih zemalja na teritoriju Unije, težeći pojednostavljenju birokracije i boljoj zaštiti temeljnih radnih prava kroz uvođenje jedinstvene dozvole koja spaja pravo na boravak i rad.
U sklopu tog šireg paketa, novi hrvatski zakon donosi i značajne promjene u mobilnosti stranih radnika. Strancima je od sada omogućena promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada bez potrebe za ishođenjem potpuno nove dozvole za boravak i rad. Također, produljeno je dopušteno vrijeme nezaposlenosti tijekom važenja dozvole na tri mjeseca, odnosno na šest mjeseci za one radnike koji su u posjedu dozvole dulje od dvije godine.
Istodobno, zakon uvodi i geografska ograničenja kako bi se spriječile zloupotrebe na tržištu rada. Strani radnik koji dobije dozvolu za deficitarno zanimanje više neće moći raditi na području onih policijskih uprava u kojima to konkretno zanimanje nije u deficitu, niti na područjima gdje prethodno nije proveden zakonski test tržišta rada.
Značajne promjene pretrpio je i sistem sezonskog rada. Dozvola za sezonske poslove, koja se ranije izdavala na maksimalno godinu dana, sada će vrijediti tri godine, pod uvjetom da se radi o istom radniku i istom poslodavcu. Na temelju nje, sezonski radnik moći će raditi do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje, dok se službeni rok za rješavanje zahtjeva za izdavanje dozvola produljuje na 90 dana.
Zakonodavac je rasteretio i same radnike kada je riječ o birokratskim obvezama. Dužnost obavještavanja policijske uprave o prekidu ugovora o radu prebačena je sa stranog državljanina na poslodavca, koji je to dužan učiniti elektroničkim putem kroz sistem e-Građani. S druge strane, strani radnik je dužan obavijestiti Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u roku od pet dana od prestanka radnog odnosa, a ukoliko odbije posao koji mu HZZ ponudi, automatski gubi važeću dozvolu.
Na koncu, izmjene zakona donose olakšice i u sustavu visokog obrazovanja, pa se tako stranim studentima privremeni boravak u svrhu studiranja od sada produljuje na rok do tri godine.
