Čuvajući sjećanje na pohod sultana Fatiha i dolazak islama, u Bosni je podignuto nekoliko džamija i jedna musala koje nose njegovo ime i koje narodna tradicija povezuje s njim.

Dolazak islama na tlo današnje Bosne i Hercegovine neslužbeno se veže za osvajački pohod sultana Mehmeda Fatiha. 

Razlog za to je činjenica prema kojoj je sultan Mehmed Fatih jedina osoba koju je spomenuo Božiji Poslanik, a.s., a koja je bila u Bosni, pa se preko sultana Fatiha Bosna i Bošnjaci povezuju s Muhammedom, a.s., koji je u poznatom hadisu rekao: „Divan li je vojskovođa koji će osvojiti Istanbul i divna li je njegova vojska!“

Čuvajući sjećanje na pohod sultana Fatiha i dolazak islama, u Bosni je podignuto nekoliko džamija i jedna musala koje nose njegovo ime i koje narodna tradicija povezuje s njim.

Careva džamija u Sarajevu najveći, najljepši i najznačajniji je objekat koji se vezuje za sultana Mehmeda Fatiha. Carevu džamiju u Sarajevu podigao je Isa-beg Ishaković utemeljitelj današnjeg Sarajeva 1462. godine. Džamija je, dakle, podignuta godinu dana prije dolaska sultana Mehmeda Fatiha u Bosnu i po njemu je nazvana Careva džamija.

Iako nema pouzdanih podataka o tome da je sultan Fatih klanjao u njoj prilikom pohoda na Bosnu, opravdano se može pretpostaviti da neki od njegovih vojnih odreda sigurno jesu.

Prema narodnom predanju Isa-beg Ishaković je na skriveno mjesto u džamiji ostavio dragi kamen da se koristi za njeno održavanje ako njegov vakuf za to ne bi bio dostatan.

Kamen je neko vrijeme bio ukraden iz džamije, ali je ponovo vraćen i postavljen u zid negdje u blizini mihraba.

Džamija u Kraljevoj Sutjesci jedna je od najljepših džamija u Bosni. Nalazi se u blizini srednjovjekovnog kraljevskog grada Bobovca.

Prema narodnom predanju sultan Fatih je nakon osvojenja Bobovca odmarao u Kraljevoj Sutjesci. Tom prilikom vidio je mrava kako se spiralno penje uz štap.

To ga je asociralo na munaru, pa je naredio da se na tom mjestu sagradi džamija koja je podignuta za tri dana.

Džamija u Kraljevoj Sutjesci autentični je primjer tradicionalne bosanske džamije.

Nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine, a mladenci je nerijetko biraju za mjesto svog šerijatskog vjenčanja tragajući za Božijim bereketom u njoj.

U svom pohodu na Bosnu 1463. godine sultan Fatih s vojskom je odmarao na Milodražju kod Kiseljaka.

Tom prilikom u audijenciju je primio fra Anđela Zvizdovića kojem je, nakon što je fratar priznao njegovu vlast, izdao čuvenu Ahdnamu – dokument o slobodi vjeroispovijesti bosanskih katolika.

Ova Ahdnama je prepisana i proslijeđena svim katoličkim crkvama koje su se na nju pozivale kad god bi neki od upravitelja u osmansko doba vršio nasilje nad njima.

Svi kasniji sultani potvrđivali su Ahdnamu sultana Fatiha. Na mjestu gdje je odmarao sultan Fatih na Milodražju i na kojem je izdao Ahdnamu fra Anđelu podignuta je džamija s njegovim imenom.

Prema narodnom predanju džamiju u Vranduku podigli su vojnici iz Fatihove vojske nakon osvojenja utvrđenja.

Zbog malog prostora u tvrđavi, džamija je napravljena izvan tvrđave i predstavlja rijedak sačuvani primjer ovog tipa džamije. Svojim izgledom savršeno se uklapa u naselje Vranduk.

Iz ove džamije počeo je proces širenja islama u Vranduku i okolnim mjestima između Zenice i Žepča.

Iako sultan Fatih nije išao na sjever dalje od Jajca u svom pohodu na Bosnu 1463, njegovi vojnici jesu.

Prema narodnom predanju oni su osvojili srednjovjekovni grad Kamengrad kod Sanskog Mosta. Budući da je bio petak sagradili su musalu u polju ispod tvrđave i na tom mjestu klanjali prvu džumu u Bosanskoj krajini.

Musala u Kamengradu stajala je na svom mjestu do Agresije na Bosnu i Hercegovinu kada su je ekstremisti Vojske RS-a minirali.

Nakon Agresije je obnovljena i pored nje se svake godine klanja džuma-namaz čime se čuva tradicija koja seže do 1463. i vojske sultana Fatiha.

Izvor: Preporod