Trump obustavlja “Projekt sloboda” kako bi postigao mirovni sporazum s Iranom, ali iranski otpor ostaje snažan. Hormuški tjesnac i dalje je ključno mjesto globalne napetosti.

Obojeno platno razvijeno preko cijele zgrade. Zašivena usta čovjeka naboralog lica, preko njih krpa u obliku Hormuškog tjesnaca. Ne vide se nos i oči, ali to je Donald Trump. I sve to u jumbo veličini, valjda “50 puta 50”. Tako izgleda zgrada na Trgu Valiasr, na jednom od najprometnijih raskršća u Teheranu. Nešto dalje svježe obojeni pješački prijelaz, ali u crveno-plavo i bijelo, na njemu Iranci gaze preko američke i izraelske zastave, naslikane na asfaltu, da bi došli na drugu stranu ceste.  

Za to vrijeme, Donald Trump i dalje traži ‘srebrni metak’ koji bi mu donio pobjedu u Iranu, piše The New York Times.  Prvo je bio zračni napad prošlog juna s namjerom, rekao je, da se uništi iranski nuklearni program. Zatim je uslijedila intenzivna zračna kampanja u februaru provedena s Izraelom i osmišljena, rekao je, da dovede do promjene režima i narodnog ustanka. Zatim se kladio na blokadu iranskog brodovlja kako bi se okončao iranski stisak nad Hormuškim tjesnacem. A to je, kao što znamo, dovelo do porasta cijene nafte, automatski i rasta svih ostalih sirovina na tržištu poput helija ili običnih namirnica poput pistacija.

Sada, u novom pokušaju da se prekine iranska kontrola nad tjesnacem, Trump je najavio plan s malo detalja koji će pomoći u provođenju nasukanih brodova kroz njega. Iran je odgovorio raketama i dronovima, a s obzirom na rizike, većina tankera vjerojatno se zasad neće usuditi prijeći tjesnac, navodi NY Times, a prenosi Express.

No, dužnosnici i analitičari kažu da je Trumpovo uvjerenje da će ove taktike dovesti do kapitulacije Irana duboko pogrešno. Kažu da je to pogrešno tumačenje strategije, psihologije i sposobnosti prilagodbe Islamske Republike. Iranska vlada vjeruje da za sada ima prednost i da može izdržati ekonomski pritisak, kao što je to činila u prošlosti, dulje nego što Trump može tolerirati rastuće cijene energije uzrokovane zaustavljanjem prometa kroz tjesnac.

“Projekt sloboda”

U međuvremenu, američki predsjednik objavio je da privremeno zaustavlja “Projekt sloboda”, operaciju američke vojske čiji je cilj bio eskortirati komercijalne brodove kroz Hormuški tjesnac. Odluku je donio kako bi se finalizirao mirovni sporazum s Iranom, no naglasio je da američka blokada iranskih luka i dalje ostaje na snazi.

Trump je odluku obznanio u objavi na društvenim mrežama, navodeći da zaustavlja operaciju na kratko vrijeme kako bi se dao prostor američkim naporima za postizanje konačnog rješenja s Iranom i okončanje rata. U svojoj je objavi naveo kako je potez povukao “na zahtjev Pakistana i drugih zemalja, zbog golemog vojnog uspjeha koji smo postigli tokom kampanje protiv Irana te, dodatno, zbog činjenice da je postignut velik napredak prema potpunom i konačnom sporazumu s predstavnicima Irana”.

Ova objava dolazi nakon što su vojni čelnici i američki državni sekretar Marco Rubio inzistirali da krhko primirje na Bliskom istoku, sklopljeno 8. aprila, i dalje vrijedi. Iako sukob nije riješen, početna velika američka vojna operacija protiv Irana, nazvana “Epski bijes”, je zaključena, potvrdili su dužnosnici. “Operacija je gotova. Epski bijes, kao što je predsjednik obavijestio Kongres, završili smo s tom fazom”, rekao je Rubio na brifingu za novinare u Bijeloj kući.

Rubio je dodao da, kako bi se postigao mir, Iran mora pristati na Trumpove zahtjeve vezane uz svoj nuklearni program te ponovno otvoriti Hormuški tjesnac, ključni plovni put za globalnu opskrbu energijom. Njegova izjava dolazi u trenutku dok su Ujedinjeni Arapski Emirati objavili da su drugi dan zaredom bili meta napada iranskih dronova i projektila. “Preferirali bismo put mira”, kazao je Rubio.

Državni sekretar također je izrazio nadu da će Kina, tokom očekivanog posjeta iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija Pekingu, ponoviti Teheranu potrebu da oslobodi svoj stisak nad tjesnacem. “U interesu je Kine da Iran prestane zatvarati tjesnac”, poručio je Rubio.

Ranije tijekom dana, činilo se da je Trumpova administracija namjeravala nastaviti s naporima za ponovno otvaranje tjesnaca, operaciju koju je Rubio opisao kao odbrambenu i usmjerenu na pomoć hiljadama civilnih pomoraca koji su tamo ostali zarobljeni zbog rata. “Oni su lake mete, izolirani su, gladuju, ranjivi su”, istaknuo je Rubio. Međutim tako je jasno nakon 65 dana rata da je Iran sve samo ne laka meta.

Kriza u tjesnacu

Sjedinjene Države su u ponedjeljak objavile da su otvorile prometnu traku i potopile šest malih iranskih brodova koji su prijetili komercijalnim plovilima, piše Guardian. Međutim, do sada su samo dva trgovačka broda prošla rutom koju čuvaju američke snage, dok stotine drugih ostaju blokirane u Perzijskom zaljevu.

Iransko zatvaranje tjesnaca, kroz koji su prije rata prolazile goleme količine nafte i plina, uzrokovalo je nagli skok cijena goriva i potreslo globalno gospodarstvo. Rješavanje iranske blokade oduzelo bi Teheranu glavni adut u pregovorima u kojima Trump zahtijeva značajno povlačenje iz spornog nuklearnog programa.

Hapag-Lloyd AG, jedna od najvećih svjetskih kontejnerskih prijevozničkih kompanija, saopćila je u međuvremenu da njezina procjena rizika “ostaje nepromijenjena” te da tranziti kroz tjesnac “trenutno nisu mogući za naše brodove”. Problem nije ni blizu rješenja.