Altun alem džamija zajedno sa objektima u neposrednoj okolini čini jedinstveni kompleks, koji se ističe ljepotom i starinom među spomenicima, a njena unutrašnjost odiše mirom i sigurnošću.

U Novom Pazaru danas je svečano obilježen veliki jubilej, pet stoljeća postojanja Altun-alem džamije (džamije sa zlatnim alemom), jednog od najznačajnijih vjerskih i kulturno-historijskih spomenika ovog kraja.

Ujedno je upriličeno i zvanično otvorenje džamije nakon završetka obimnih radova na njenoj obnovi i rekonstrukciji.

Predsjednik Mešihata, muftija sandžački Mevlud ef. Dudić podsjetio je na duboke historijske, duhovne i društvene korijene Altun-alem džamije.

– Altun-alem džamija nije samo građevina, ona je svjedok vremena, duhovni orijentir i temelj identiteta ovog grada. Njena vrijednost nije samo u njenoj arhitekturi, već u nijetu onih koji su je podigli, u vakufskoj svijesti koja ju je očuvala i u dovama generacija koje su se u njenim safovima uzdizale ka Uzvišenom – poručio je muftija Dudić.

Altun-alem džamija se nalazi na sredini Prvomajske ulice. Ta ulica se zvala Stambolski (Carigradski) drum, a cio kvart u kome se nalazi pomenuta ulica bio je poznat kao Jeleč mahala, po Jeleču, srednjovjekovnom gradu u čijem pravcu je vodila Prvomajska ulica.

Skladom svojih linija i ljepotom oblika izaziva divljenje prolaznika. Dvorište u kojem je smještena ograđeno je zidom, a sam ulaz je pokriven nadstrešnicom pod kojom se nalaze klupe.

Altun alem džamija zajedno sa objektima u neposrednoj okolini čini jedinstveni kompleks, koji se ističe ljepotom i starinom među spomenicima, a njena unutrašnjost odiše mirom i sigurnošću.

Altun alem džamiju sagradio je, sredinom XVI vijeka, Muslihedin Abdul Gani, poznat kao Mujezin hodža al Medini. Bio je vrlo učen i obrazovan, čemu svjedoči i njegovo zvanje Mevlana kojeg su mogli nositi samo istaknuti islamski učenjaci i filozofi.

Tačna godina gradnja nije poznata, ali se, na osnovu popisa, da zaključiti da je ona izgrađena u periodu od 1516-1528. godine.

Altun alem džamiju, izgledom, od drugih objekata izdvaja trijem koji ima samo dva luka, za razliku od ranije poznatog tipa sa tri ili više lukova.

Zbog takve građe ulaz se nalazi na lijevoj strani. Dio trijema sa desne strane je zazidan i oslanja se na munaru. Ovako postavljen trijem skladno je uklopljen u cjelinu i čini interesantnu osobenu karakteristiku ove džamije.

Ono što se posebno treba istaći kod Altun-alem džamije jeste munara koja predstavlja jednu od najljepših munara u osmanskoj arhitekturi. Građena je od precizno tesanog kamena sa impresivnim stalaktitskim ukrasom na šerefi i skladno urađenim završetkom (alemom) koji podsjeća na neke anadolijske džamije. Koliko je takav način gradnje bio rijedak govori i podatak da u Bosni i Hercegovini nikada nije izgrađena džamija takvih stilskih karakteristika.

Pored džamije, Mevlana Muslihedin je dao da se sagradi mekteb, odnosno “kuća da se u njoj podučava Kur’anu i da se uče mala djeca”, kako je zapisano u vakufnami, gdje je određena i plata učitelju (koju će isplaćivati objekti koje je uvakufio, han, dućani, mlinovi itd.) i njegovom zamjeniku „uz uslov da je mualim, pouzdan, a najbolji među dobrima, postojan, sposoban da predaje i da podučava”. U sklopu nje nalazila se i kuća za imama.

Mekteb uz Altun-alem džamiju je značajan i po tome što je jedan od dva najstarija mekteba nekadašnjeg Bosanskog pašaluka, sačuvana do današnjeg doba.

U dvorištu džamije nalazi se groblje sa 50-ak nišana od kojih 29 ima dragocjeni epigrafski materijal čiji tekstovi ukazuju da su ovdje sahranjivane ugledne ličnosti.

Objekti koji su se nalazi u kompleksu Altun-alem džamije od svog nastanka do danas promijenili su svoje brojne funkcije, u skladu sa potrebama  vjernika.

Stara zgrada, u kojoj je bio smješten mekteb, jedno vrijeme se koristila kao gasulhana, pa je Altun alem džamija bila prva sa takvim objektom. Danas se u renoviranim prostorijama te zgrade nalazi Islamski kulturni centar Altun-alem, kao i prostorije (odeljenje) Škole Kur'ana Časnog sa preko 50 polaznika.

Dvorište je dobilo još jednu zgradu koja je korištena kao Medresa, zatim se u tim prostorijama smjestilo prvo odjeljenje dječijeg vrtića Reuda, a danas se osim vrtića na drugom spratu nalazi Izdavačka kuća El-Kelimeh.

Poznata je legenda o lijepoj djevojci Altuni, po kojoj je džamija dobila ime. Zbog njene ljepote i bogatstva niko se nije usudio da je zaprosi, jer je ona bila rođena za carske saraje, a ne za Novi Pazar. Njeno bogatstvo je pred smrt dala za izgradnju džamije koja će nositi njeno ime. Altun-alem džamija je bila i ostala simbol islamske kulture, identiteta, tradicije i prefinjenosti.